Objavljeno 21. svibnja, 2019.
Gotovo trećina djece jede čokoladu više od tri puta tjedno, svako treće dijete u školu odlazi autobusom ili ga voze roditelji
Debljina je postala jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice, kako u svijetu, tako i u Europi i u Hrvatskoj, među odraslima i djecom. Prekomjerna tjelesna masa i debljina prepoznate su kao jedini značajan čimbenik rizika za razvoj danas pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti od kojih umire više od 80 posto stanovništva Republike Hrvatske, a to su kardiovaskularne bolesti, neka sijela tumora, šećerna bolest tipa 2, kronična opstruktivna bolest pluća te mentalni poremećaji, priopćio je u povodu Europskog dana debljine Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Stručnjaci podsjećaju i kako danas više ljudi umire od posljedica debljine nego pothranjenosti.
Debljina pogađa zabrinjavajući broj djece u Hrvatskoj, upozoravaju iz HZJZ-a. Kod djece u dobi od osam do devet godina primijećen je porast prekomjerne tjelesne mase i debljine s 20,8 na 34,9 posto, pokazuju podaci "Europske inicijative praćenja debljine u djece za Hrvatsku" iz 2015. godine. Podaci također pokazuju da čak 22,9 posto djece u dobi od osam godina ne doručkuje svakodnevno, ali i da većina djece ne jede voće i povrće svaki dan, povrće čak 82,8 posto, a voće 66,5 posto djece.
Osim toga, gotovo trećina djece jede čokoladu ili bombone više od tri puta tjedno, svako treće dijete u školu odlazi autobusom ili ga voze roditelji, a više od trećine djece ne sudjeluje ni u kakvim sportskim ili plesnim aktivnostima, dok ih zato čak 56,1 posto više od dva sata dnevno provede ispred televizora i ostalih elektroničkih uređaja.
"Znamo li da su prekomjerna tjelesna masa i debljina jedini čimbenici rizika koji dovode do razvoja pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti današnjice, među kojima su kardiovaskularne bolesti, šećerne bolesti i mentalni poremećaji, možemo zaključiti da su ovi podaci doista zabrinjavajući", ističe Sanja Musić Milanović iz HZJZ-a.
Kako bismo se mogli nositi s ovim problemom, Sanja Musić Milanović upozorava na potrebu stvaranja društvenih uvjeta koji potiču pravilnu prehranu i preporučenu razinu tjelesne aktivnosti od 60 minuta dnevno, ali i ulaganja u izjednačavanje uvjeta u kojima djeca odrastaju. "Svako dijete u Hrvatskoj trebalo bi imati jednak pristup sportskim i rekreativnim aktivnostima te primjerenu školsku dvoranu i opremu u školi. Važno je napomenuti da je od krucijalne važnosti usklađivanje prehrane s Nacionalnim smjernicama za pravilnu prehranu učenika u osnovnim školama", poručuje Musić Milanović.
Europski dan debljine obilježava se treće subote u svibnju, a ove je godine to 18. svibnja. Obilježavanje Europskog dana debljine započelo je 2010. godine na inicijativu Europskog udruženja za proučavanje debljine (European Association for the Study of Obesity, EASO). Tema ovogodišnjeg Europskog dana debljine bila je “Borimo se protiv debljine zajedno”.
Dijana Pavlović/Hina
VJEROJATNOST ZA DEBLJINU VEĆA NA SELU
Najnoviji rezultati međunarodnog istraživanja objavljenog u časopisu Nature, koje je obuhvatilo više od 112 milijuna odraslih osoba iz 200 zemalja, pokazuju kako je zabilježen brži porast broja osoba s debljinom u ruralnim područjima nego u gradovima. Taj trend uočen je i u Hrvatskoj, gdje je vjerojatnost za debljinu u ruralnoj sredini u usporedbi s urbanom veća za 44 posto u muškaraca i 40 posto u žena. Podatci Svjetske zdravstvene organizacije govore da se prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine među djecom i adolescentima u dobi od 5 do 19 godina povećala s 4 posto 1975. na više od 18 posto 2016., te sada čak 340 milijuna djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, navodi HZJZ.