Ekonomija
HRVATSKA IMA GOLEME RESURSE

Veći dio stočarske prozvodnje trebalo bi finalizirati
Objavljeno 2. travnja, 2019.
Budućnost hrvatske poljoprivrede isključivo je u povećanju proizvodnje proizvoda s dodanom vrijednošću

Stočarstvo je lokomotiva cjelokupne poljoprivredne proizvodnje, no stanje stočarske proizvodnje nije dobro. Nalazimo se na povijesnom minimumu što se tiče broja stoke, ukupnog obujma i vrijednosti same proizvodnje. Razlog je tomu agrarna politika koja se provodila u posljednjih 20-ak i više godina, ali i niz ostalih čimbenika koji su utjecali na to da mi nemamo viziju o tome što želimo u stočarstvu, rekao je doc. dr. sc. Vladimir Margeta na stručnom predavanju održanom na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku o temi "Stanje i perspektiva stočarstva u Republici Hrvatskoj", a koje je organiziralo Društvo agronoma Osijek.
Osim što smo unatrag 18 godina prepolovili broj goveda, veliki je problem i broj životinja iz uvoza, rečeno je na predavanju, no unatoč tome naša zemlja ima specifičnosti koje svakako trebamo iskoristiti u cilju poboljšanja cjelokupne stočarske proizvodnje. Tu je prije svega klima, posjed, tradicija i struktura proizvođača.
- Moramo potpuno promijeniti poimanje što je to stočarstvo u Hrvatskoj u odnosu prema onom u okruženju jer kada shvatimo koje su naše prednosti i nedostaci, na temelju toga možemo organizirati kvalitetne proizvodne sustave u kojima će doći do izražaja naša vrijednost, marljivost, resursi, potencijali i znanje koje imamo - kazao je Margeta i naglasio kako naši stočari ne trebaju biti kao stočari u Danskoj, Nizozemskoj ili nekoj drugoj zemlji, nego biti ono što su oduvijek bili – proizvođači zdrave i kvalitetene hrane.
Margeta je dodao da je veliki problem usitnjenost posjeda i starija dob poljoprivrednika, no oni imaju iskustvo koje treba iskoristiti. - Stoga trebamo utjecati na nositelje i kreatore agrarne politike te uvažiti prednosti i specifičnosti naše poljoprivrede. Trebamo također osmisliti i težiti, odnosno vratiti se, alternativnom proizvodnom sustavu u stočarstvu, ali i bazirati se na razvoj prerađivačkih kapaciteta koji su osnova razvoja stočarske proizvodnje - rekao je Margeta.
Na stručnom predavanju također je rečeno da trebamo osmisliti visoki stupanj finalizacije proizvoda i tradicijske i zaštićene proizvode visoke kakvoće koji trebaju biti kotač stočarske proizvodnje te osigurati lokalno tržište i kratke lance opskrbe. Čulo se i da naša zemlja ima potencijala za razvoj stočarstva koje treba biti temeljeno na tradiciji i održivosti.
"Nekada smo imali vrhunsku proizvodnju svinjskog i junećeg mesa, i izuzetno je važno proizvoditi kvalitetan proizvod od kvalitetne sirovine. Onog trenutka kada 80 ili 60 posto stočarske prozvodnje bude usmjereno k proizvodnji finalnih proizvoda, a ne kao sada na proizvodnju isključivo sirovina, tada ćemo moći govoriti i o razvijenom stočarstvui i o razvijenoj poljoprivrednoj proizvodnji i samodostatnosti", rečeno je. Jedan od zaključaka je da nositelji agrarne politike moraju shvatiti da je budućnost poljoprivrede, posebice stočarstva, isključivo u proizvodnji proizvoda s dodanom vrijednošću. Tihana Eršek Cicvarić

Najmanji je problem u stočarskoj proizvodnji povećati fond životinja
"Najmanji je problem u stočarskoj proizvodnji povećati fond životinja. Imali smo dva operativna programa koja su težila upravo tome, povećanju broja životinja i gradnji farmi, međutim nije se nastavilo dalje i nije se znalo što će se dogoditi s onom proizvodnjom koju te životinje proizvedu. Nije problem kupiti junicu, problem je što poslije s tim mlijekom niske otkupne cijene i ispod je bilo koje granice ekonomičnosti", pojasnio je Margeta.
doc. dr. sc. Vladimir Margeta

profesor na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku

Naši stočari ne trebaju biti kao oni u Danskoj, Nizozemskoj ili nekoj drugoj zemlji, nego ono što su oduvijek bili – proizvođači kvalitetne hrane
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike