Vodoopskrba u Hrvatskoj na iznimno je visokom stupnju razvijenosti. Čak 94 posto našeg stanovništva ima mogućnost priključenja, a voda kojom se koristimo izuzetne je kvalitete i u udjelu od oko 90 posto dolazi iz podzemlja bez posebnih postupaka obrade – kazao je u četvrtak Siniša Širac, koordinator EU projekata u Hrvatskim vodama, prigodom otvorenja dvodnevne 8. međunarodne konferencije Voda za sve, koju je u povodu obilježavanja Svjetskog dana voda na Građevinskom i arhitektonskom fakultetu u Osijeku organizirao osječki Prehrambeno-tehnološki fakultet u suradnji s osječkim sveučilištem i mrežom institucija pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

- Istovremeno je, nažalost, na javne sustave zdravstveno ispravne vode za piće u Hrvatskoj priključeno samo 84 posto stanovništva. No imamo velik nerazmjer i u vodnim zalihama, jer rezerve su koncentrirane na relativno manjem području. Točnije, od devet milijuna prostornih metara godišnje obnovljivih izvora pitke vode dva su u kontinentalnom, a čak sedam u krškom dijelu Hrvatske – upozorio je Širac.

Kada je riječ o dostupnosti pitke vode u Hrvatskoj, najgore je, ističe ovaj stručnjak, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, gdje samo 55 posto stanovništva ima mogućnost priključenja na zdravstveno ispravnu vodu za piće iz javnih sustava. Najbolje je u Gradu Zagrebu - velikoj aglomeraciji na relativno malom području s velikim brojem stanovnika.

- Trenutno na 138 distributera pitke vode u Hrvatskoj otpada velik dio stanovništva, a čak nam 70 jedinica lokalne samouprave, suprotno zakonskim odredbama, uopće ne participira u osiguranju i udjelu u vlasništvu. Pretpostavljamo da bismo izmjenom Zakona o vodama i novim zakonom o raspodjeli i ustroju komunalnih poduzeća osigurali i kompletnu pokrivenost područja te nadležnost svih jedinica lokalne samouprave da osiguraju zdravstveno ispravnu pitku vodu za svoje stanovništvo – objasnio je Širac, upozorivši kako se u tom smislu ne možemo uspoređivati s europskim i svjetskim standardima zbog toga što smo zemlja s izrazito niskom gustoćom stanovništva i izrazito velikim problemom depopulacije, zbog čega imamo goleme sustave s malim brojem korisnika.

- To je izuzetno složeno i drastično poskupljuje i sustave i investicije te je u stručnom i tehnološkom smislu teško cijelo vrijeme osiguravati zdravstveno ispravnu vodu za piće kad imate izrazito malu potrošnju s malim brojem korisnika – zaključio je Širac.

Kada je riječ o Osječko-baranjskoj županiji, ona godišnje troši oko 12,5 milijuna kubika pitke vode iz sustava postavljenih prije pedesetak godina. Zbog toga je plan do 2025. godine završiti sve započete sustave, čime će se omogućiti dostupnost pitke vode svakom kućanstvu na području županije, istaknuo je zamjenik župana Goran Ivanović, napomenuvši kako će se velikim projektom u tijeku obuhvatiti i priključci vode, sustav odvodnje, ali i rekonstrukcija starih vodovodnih mreža.

Profesor s Norveškog sveučilišta znanosti i tehnologije - Sveinung Sægrov, znanstvenik, istraživač i voditelj brojnih europskih projekata, govorio je o integriranom upravljanju vodnim resursima. Odgovorio je na pitanja zašto smo tu gdje smo danas, i gdje ćemo biti u bližoj budućnosti.

- Najvažniji izazov, kada je riječ o vodama, danas je utjecaj klimatskih promjena i on se u svojoj srži odnosi na krizu vode. Vode je u određenim dijelovima svijeta previše, negdje premalo. Sve će to utjecati na poljoprivrednu industriju, vodnu opskrbu od mjesta do mjesta, a imat ćemo više poplava, koje će stvaratii prometne probleme u gradovima - upozorio je norveški stručnjak. Što možemo učiniti?

- Zapravo se možemo samo dobro pripremiti. Moramo sačuvati resurse koje imamo, reducirati potrošnju vode, posebice nekontrolirano curenje vode u cjevovodima. A glede poplava, moramo se organizirati, naročito promet – kazao je profesor Sægrov.

Na naše pitanje misli li da i mladi mogu pridonijeti očuvanju klime - globalnim učeničkim štrajkom, koji je prošloga petka i u Hrvatskoj na ulice doveo tisuće školaraca, kaže kako podržava takvu ideju.

- Mislim da je jako dobro što su se mladi, posebice školarci, angažirali i digli svoj glas za očuvanje klime. Svi možemo nešto učiniti. No u širem, političkom, kontekstu trebamo učiniti sve što možemo da bismo smanjili emisiju ugljika u atmosferu. Ako u tome ne uspijemo, stanje s vodom bit će sve gore – zaključio je stručnjak iz Norveške.