Novosti
OSPICE: REKORDAN BROJ ZARAŽENIH U EUROPI

U pet godina u Hrvatskoj nije cijepljeno 15.881 dijete
Objavljeno 23. veljače, 2019.
Cijepni obuhvat protiv ospica, rubeole i zaušnjaka u Osijeku je 87 %

Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Europa je prošle godine imala rekordan broj slučajeva ospica, i to djelomično zbog toga što sve više roditelja odbija cijepiti djecu.


Tako se na području europske regije WHO-a, gdje živi oko 900 milijuna ljudi, prošle godine zarazilo 82.600 ljudi u 47 zemalja, što je najviše u ovome desetljeću. Sedamdeset i dva slučaja završila su smrću, a šest zemalja nije dalo podatke. U 34 zemlje pokrivenost cjepivom bila je ispod 95 posto, pokazuju podaci WHO-a. Istovremeno, rekordan broj djece dobiva cijepivo, što ulijeva nadu da širenje infekcije neće trajati dugo, kažu u WHO-u. "Napredak je neujednačen, i unutar i između zemalja, što je dovelo do džepova u kojima su pojedinci nezaštićeni i u 2018. rezultiralo rekordnim brojem zaraze virusom", stoji u priopćenju. Ospice su izrazito zarazna bolest koja može izazvati gubitak sluha i oštećenja mozga u djece, a u težim slučajevima i smrt. Da bi se spriječilo širenje virusa, procijepljenost mora biti 95 posto, što je poznato kao "imunitet krda".


Najveća prošlogodišnja epidemija u Hrvatskoj bila je na području Dubrovačko-neretvanske županije, gdje je potvrđeno sedamnaest oboljelih od ospica. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, procijepljenost djece u Hrvatskoj u padu je u posljednjih pet godina, prije svega u predškolskoj dobi. Tako je do prije šest godina protiv ospica, rubeole i zaušnjaka bilo cijepljeno 95 posto djece, a sada ih je 89,7 posto. Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dr. Bernard Kaić nedavno je iznio podatak kako u posljednjih pet generacija predškolaca (od 2012. do 2017. godine) čak 15.881 dijete nije cijepljeno protiv ospica, rubeole i zaušnjaka, što je čak osam posto predškolske djece. Županije u kojima je najviše necijepljene djece su Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, a kad je u pitanju cijepljenje protiv ospica, najdramatičniji podatak stigao je iz Dubrovnika. U Dubrovniku je protiv ospica lani cijepljeno samo 40,8 posto djece, dok je u cijeloj Dubrovačko-neretvanskoj županiji isto cjepivo primilo 55,8 posto djece te je njih 6340 necijepljeno. U posljednje dvije godine u najjužnijoj županiji cijepljeno je 78 posto djece i već se ranije upozoravalo na opasnost od pada procijepljenosti. To se lani i dogodilo kada je zabilježen rekordno nizak cijepni obuhvat. Dr. Kaić kaže da je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji pad bio strmiji nego drugdje. U Splitsko-dalmatinskoj županiji lani je zaustavljen pad procijepljenosti i tamo je cijepni obuhvat bio 78 posto. U Rijeci je cijepni obuhvat protiv ospica, rubeole i zaušnjaka 80, a u Osijeku 87 posto.
Pad procijepljenosti traje posljednjih pet-šest godina otkako sve više roditelja odbija svoju djecu cijepiti tim cjepivom. Uvjereni su da cjepivo izaziva posljedice za zdravlje posve ignorirajući tvrdnje stručnjaka da ne postoji povezanost.


Nefreteta Z. Eberhard
CJEPIVO JE SIGURNO I UČINKOVITO
U brojnim zemljama protivnici cijepljenja nagovaraju roditelje da ne cijepe djecu, unatoč znanstvenim dokazima da je cjepivo sigurno i učinkovito. Prije nego što su gotovo iskorijenjene, od ospica je obolijevalo 90 posto djece i mladih u dobi do 20 godina. U vrijeme kad je od ospica u Hrvatskoj obolijevalo 20.000 djece godišnje, posljedično je umiralo između desetero i dvadesetero djece. Statistika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pratila je posljedice morbili virusa od 1954. godine. Najviše je smrtnih posljedica bilo 1964., čak 30 na 14.866 oboljelih. Četiri godine poslije, 1968., uvedeno je obvezno cijepljenje, da bi 1975. ospice u tadašnjoj državi bile iskorijenjene. Sve do 21. stoljeća, kad su se ponovno pojavile, a tada ni mnogi liječnici nisu odmah prepoznali o čemu je riječ jer se u praksi nisu susreli s ospicama. Virus se opet pojavio 2004., kada se proširio po bolnicama i ustanovama za dugotrajni smještaj bolesnika te 2008., kada se bolest proširila među romskom djecom iz migrirajućih obitelji, a oboljelo je 50 ljudi. Virus je krajem 2014. prenesen iz BiH, gdje je procijepljenost stanovništva dosta niska, a te je godine u BiH zabilježeno 3400 oboljelih.
Možda ste propustili...