Hrvatska je jedina članica Europske unije i NATO-a koja još nije potpisala ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, što je znatan nedostatak u razvijanju boljih gospodarskih odnosa, ističe se u analizi koju je pripremila Hrvatska gospodarska komora.

Hrvatska i SAD imaju dobre gospodarske odnose, ali je stvarna gospodarska suradnja relativno malog obujma, ponajprije zbog velike udaljenosti, ali i drugih razloga. Hrvatska je znatno orijentirana na zajedničko tržište Europske unije, a i tvrtke iz SAD-a su u znatnoj mjeri orijentirane na veliko domaće tržište te na zemlje američkog kontinenta. "Međutim, suradnja postoji. Uz znatan izvoz oružja i farmaceutskih proizvoda u SAD, Hrvatska s najvećim svjetskim gospodarstvom ostvaruje znatan robni suficit", ističe se.

Sjedinjene Američke Države najveće su svjetsko gospodarstvo promatrano po vrijednosti nominalnog BDP-a. Njihov BDP čini približno 25 posto globalnog BDP-a. Osim toga, SAD je i drugi najveći svjetski izvoznik (iza Kine) te najveći svjetski uvoznik. Kad se tomu pridoda da je i jedan od najvećih investitora u inozemstvu te jedan od najvećih primatelja inozemnih investicija, jasno je kolika je važnost dobrih gospodarskih odnosa s tom zemljom.

"Hrvatska u SAD izvozi oko četiri posto ukupne vrijednosti svog izvoza, dok je uvoz iz SAD-a tek jedan posto vrijednosti ukupnog uvoza. Podaci o razmjeni usluga nisu ništa bolji, odnosno posljednjih se godina udio SAD-a u izvozu usluga Hrvatske kretao do tri posto, a udio uvoza do četiri posto. Razvijenije odnose ne prikazuju ni podaci o međusobnim izravnim ulaganjima. Hrvatska je tako prema SAD-u ostvarila približno jedan posto svojih inozemnih ulaganja, a iz te zemlje je pristiglo samo oko 0,4 posto ukupnih ulaganja u Hrvatsku", ističe HGK.

Američka gospodarska komora u Zagrebu izradila je prošle godine analizu koja se odnosi na potencijalni sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a. Iz američke perspektive glavni razlozi za potpisivanje tog sporazuma su povećanje ulaganja iz Hrvatske u SAD, s obzirom nato da su postojeće kumulativne porezne stope u SAD-u više nego u Hrvatskoj i destimulirajuće djeluju na tvrtke iz Hrvatske. Nadalje, AGK navodi da su sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja znak dobrih odnosa SAD-a i drugih zemalja. Razlog za potpisivanje sporazuma je i potreba za jednakim tretmanom svih EU članica, veća transparentnost međusobnih gospodarskih odnosa, jer trenutna situacija potiče tvrtke s obje strane da posluju preko podružnica registriranih u drugim zemljama. Također i niži administrativni troškovi i izdaci koji nastaju zbog poslovanja preko podružnica u drugim zemljama, posebno u kontekstu novih globalnih pravila koja dodatno reguliraju takvo poslovanje, kao i veći i jeftiniji transfer znanja i iskustva, posebno za male i srednje tvrtke te IT sektor, ali i bolji porezni tretman državljana SAD-a koji rade, borave ili su vlasnici nekretnina u Hrvatskoj.

AGK je za primjer naveo kako tvrtka u Hrvatskoj u stopostotnom vlasništvu američke tvrtke mora platiti 18 posto poreza na dobit u Hrvatskoj te porez na kamate, naknade i dividende, tako da je ukupan iznos kamata, naknada i dividendi isplaćen američkom vlasniku osjetno manji nego što bi bio u slučaju da je sporazum potpisan. Isto vrijedi i za poslovanje hrvatskih tvrtki na području SAD-a, čije je poslovanje zbog izostanka sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja skuplje i nekonkurentno u odnosu prema tvrtkama iz država koje su sporazum potpisale. Pritom je opterećenje još veće od navedenog primjera, jer su u SAD-u sve tri stope poreza po odbitku 30 posto (za zemlje koje nemaju potpisan sporazum). To se posebno odnosi na hrvatske IT tvrtke koje su u znatnijoj mjeri prisutne na tržištu SAD-a.

Zbog navedenog se može lako uvidjeti destimulirajući utjecaj dvostrukog oporezivanja na kretanje međusobnih ulaganja i širenje poslovanja.

U zaključku analize navodi se kako "postojeći porezni sustav nije zaustavio investicije i poslovanje, ali naravno postoji konsenzus o tome da bi ih potpisivanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dodatno povećalo". Međutim, postoje mišljenja da bi on u prvome redu pomogao postojećim investitorima smanjujući im porezno opterećenje i povećavajući konkurentnost, ali da ne bi postigao veće rezultate u privlačenju novih investicija ili širenju poslovanja hrvatskih tvrtki u SAD-u.