Njemačka je naš najvažniji vanjskotrgovinski partner i četvrti najveći izravni strani investitor u našu zemlju.

Istaknuo je to predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na Njemačko-hrvatskom gospodarskom forumu održanom u utorak u Berlinu.


Iako je izvoz u Njemačku u porastu za oko 15 posto, trgovinska bilanca još uvijek je u minusu za 1,5 milijardi eura. Hrvatske tvrtke prepoznate su na njemačkom tržištu kao iznimno kvalitetne, pouzdane i cjenovno konkurentne. No to ne znači da je pristup njemačkom tržištu lagan. Kompanije iz sektora prehrane i poljoprivrede imaju otežan pristup distributivnim lancima i policama njemačkih trgovina. Stoga će HGK do kraja ove godine otvoriti predstavništvo u Münchenu kako bismo prisutnošću na terenu olakšali poslovanje naših članica u Njemačkoj - istaknuo je Burilović.


Naglasio je da razmjena usluga između dvije zemlje ima tendenciju rasta i povoljna je za hrvatsko gospodarstvo. "Ostvarujemo značajan suficit, ponajprije u području turizma, poslova oplemenjivanja, građevini, transportu te informacijskim tehnologijama i tehničkim uslugama. Konkretno, u prva tri kvartala 2018. godine uprihodili smo 2,5 milijardi eura kroz pružanje usluga, dok su rashodi iznosili 354,7 milijuna", kazao je Burilović.


Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović naglasila je kako su glavni vanjskopolitički ciljevi Hrvatske ulazak u Schengen, eurozonu i OECD, a sve to će nas učiniti privlačnijom destinacijom za njemačka ulaganja. "Svjesni smo problema koji muče naše gospodarstvo i nastojimo ih riješiti kako bismo investitorima omogućili da mogu raditi ono što im najbolje ide - ulagati, proizvoditi i zapošljavati. Samo ove godine ukinuli smo i pojednostavili nekoliko stotina administrativnih procedura, a također ćemo ukinuti određena neporezna plaćanja i nastaviti s mjerama za poticanje proizvodnje i inovativnih aktivnosti. Međutim, glavna zadaća ostaje nam reforma javne uprave i pravosuđa kako za veću učinkovitost tako i za podizanje povjerenja javnosti, poduzetnika i investitora", izjavila je Grabar-Kitarović.


- Srednja poduzeća, a ukupno je oko 3,3 milijuna pojedinačnih poduzeća, okosnica su i motor njemačkoga gospodarstva - naglasio je Mario Ohoven, predsjednik njemačkoga saveznog udruženja srednjeg gospodarstva BVMW, rekavši da ona stvaraju 70 posto radnih mjesta u Njemačkoj, a razvijaju 75 posto svih patenata i inovacija.

U Berlinu je boravila delegacija tvrtki iz sektora ICT-a, energetike, građevine, elektroindustrije te usluga.


- Već godinama radimo gotovo isključivo s američkim tržištem. Klijenti su nam većinom startupovi kojima razvijamo softverski proizvod i plasiramo ga na tržište, no također i etablirane tvrtke za koje radimo kompletan razvoj njihovih proizvoda. Do sada nismo surađivali s njemačkim tvrtkama, no vrlo rado bismo ostvarili suradnju u autoindustriji na razvoju softverskih proizvoda s obzirom na to da je Njemačka u toj industriji broj jedan - rekla je Lora Pleško, glavna direktorica i osnivačica tvrtke Mašinerija.
Njemački investitori su od 1993. do prve polovine 2018. na našem tržištu uložili 3,2 milijarde eura, a većinom se radi o strateškim investicijama u području energetike, turizma i industrije. No relativno su slaba ulaganja njemačkih malih i srednjih poduzeća u Hrvatsku, što znači da je potrebno i dalje poboljšavati investicijsku klimu.