Novosti
PRIJEDLOG JEDINSTVENOG IZBORNOG ZAKONA

Pravila za sve izbore u jednom zakonu, zabrana kandidiranja ista za sve, kazne za kršenje šutnje
Objavljeno 20. veljače, 2019.
Između ostalog, preferencijalno glasovanje bilo bi jednostavnije

Proteklu godinu, "oslobođenu" bilo koje vrste izbora, Državno izborno povjerenstvo (DIP) iskoristilo je za izradu teksta jedinstvenog izbornog zakona, koji bi u slučaju puštanja u proceduru i usvajanja mogao ujednačiti izborne institute predsjedničkih, parlamentarnih i lokalnih izbora, kao i onih za Europski parlament.

Kao stalno nacionalno tijelo za provedbu izbora, DIP je time ispunio jednu od svojih zadaća, davši stručna mišljenja i sugestije za poboljšanje cjelokupnog sustava, da bi se izborni proces olakšao svim sudionicima. Kako bismo doznali kakve su novosti u prijedlogu jedinstvenog izbornog zakona, obratili smo se Ani Lovrin, potpredsjednici Državnog izbornog povjerenstva, koja nam je predstavila i konkretna rješenja iz prijedloga.

Stručna podloga
- Svi izbori imaju svoj posebni zakon, u kojemu su pojedini izborni instituti i pojmovi, kao i izborna tijela, riješeni na različite načine, što zbunjuje one koji sudjeluju u izborima, odnosno kandidate koji se moraju aplicirati, baš kao i izborna tijela, a naposljetku i krajnje glasače. Stoga smo izradili tekst jedinstvenog izbornog zakona, kao stručnu podlogu koja nimalo ne zadire u politička rješenja i izborni sustav, a nudi ujednačene izborne institute i jasniju terminologiju - objašnjava Lovrin, ističući kako je do prijedloga došlo i na poticaj samog Ministarstva uprave, kojemu je nakon završetka izrade, kao ovlaštenom predlagatelju zakona, predana finalna verzija prijedloga, pa će tek nakon njegova odobrenja moći zatražiti zeleno svjetlo od Vlade RH.

- Ako se Ministarstvo uprave ne odluči za predlaganje jedinstvenog izbornog zakona, što je moguće, ova stručna podloga može poslužiti za poboljšanje i unaprjeđivanje izbornog procesa u pojedinačnim izbornim zakonima. No nadamo se da će Ministarstvo pri izradi ili predlaganju bilo kojeg novog izbornog zakona, zajedničkog ili posebnog, uzeti u obzir naše stručne sugestije - kazuje potpredsjednica DIP-a, podsjećajući kako je u zemljama EU-a pitanje izbornog sustava različito riješeno, bilo jedinstvenim izbornim zakonom bilo pojedinačnim zakonima za svaku vrstu izbora, a zanimljivo je kako se mnoga dobra moderna izborna rješenja mogu vidjeti upravo u zakonima takozvanih tranzicijskih europskih država, jer su ta rješenja, poglavito informatička, potpomognuta i financirana od EU-a.

Što se tiče konkretnih rješenja iz DIP-ova teksta jedinstvenog izbornog zakona, ona se, između ostalog, odnose na jednostavniju provedbu preferencijalnog glasovanja, ujednačenu zabranu kandidiranja, ujednačen broj članova biračkih odbora, uređenje izbornih rokova, odredbe o promatranju izbora i efikasniji nadzor financijskih izvješća sudionika izbora.

- Vrlo je izvjesno da će i na lokalnim izborima uskoro biti uvedeno preferencijalno glasovanje, a to znači da će, uz stranku morati biti navedena i sva imena kandidata s liste. To će biti naglašeno na nadolazećim izborima za Europski parlament, a naročito i na budućim parlamentarnim izborima, jer imamo 11 izbornih jedinica. S druge strane, ako do preferencijalnog glasovanja dođe na lokalnim izborima, samo na primjeru Gradske skupštine Grada Zagreba, koja ima 52 člana i tridesetak predlagatelja, vidimo da će birački odbori, ali i glasači, imati vrlo zahtjevan zadatak - naglašava Lovrin, podsjećajući kako se na takvim izborima koriste određeni glasački listići, zbog svoje veličine kolokvijalno zvani plahtama, koji se mogu tiskati samo na specifičnom rotostroju, a Narodne novine, odnosno državna tiskara, ima samo jedan takav stroj, pa već cijeli proces kreiranja listića stvara velike troškove. Upravo zato DIP sugerira jedno tehničko rješenje, a to je uspostavljanje rubrika i kućica na znatno manjem listiću, A4 formata, na kojemu bi bili popisani predlagatelji, stranke ili nezavisne liste s rubrikama za upis preferencija, a na samom biračkom mjestu, u svojevrsnoj knjižici, bila bi navedena imena s liste pojedinog predlagatelja, pa bi svaki glasač iz knjižice čitao imena te u kućice bilježio brojke, što bi bilo lakše i preglednije, ne samo za birače nego i za biračke odbore. Lovrin kazuje da bi se time troškovi tiskanja enormno smanjili, a umjesto u knjižici, ako biračko mjesto to dopušta, imena kandidata mogla bi pisati i na preglednim panoima.

Jasne sankcije
Predlaže se i ujednačena zabrana kandidiranja, koja sada na pojedinim, iznimno važnim, hrvatskim izborima i ne postoji, a, prilično nelogično, na nekima ima jasna ograničenja.

Zabrana kandidiranja stvar je političke ocjene, pa tako na nekim izborima, primjerice, predsjedničkim i europskim, nema nikakve zabrane zbog počinjenog kaznenog djela, dok na lokalnima ima zabrana kandidiranja čak i za uvjetnu osudu, a na parlamentarnima ima zabrane za bezuvjetnu osudu i protek rehabilitacijskog roka za neka kaznena djela. To su do sada bila ad hoc rješenja, a mi smo mišljenja da bi to sve trebalo izjednačiti, jer nije logično da je veća zabrana kandidirati se u maloj općini od zapreke za kandidaturu za predsjednika, no to je opet izričito politička odluka - otkriva Lovrin, dotičući se, u kontekstu zabrana, i kazni za kršenje izborne šutnje. Naime, lokalni izbori imaju predviđene kazne za kršenje izborne šutnje, a drugi izbori nemaju, što dovodi do pitanja je li uopće potreban koncept izborne šutnje, jer nema nikakvih sankcija, čak i ako se utvrdi povreda. Stoga DIP jedinstvenim zakonom predlaže uvođenje jasnih sankcija za kršenje izborne šutnje, jer će ih se tada sudionici morati pridržavati na svim izborima.

Marko Mandić
Možda ste propustili...

PREDSTAVLJENI KANDIDATI ZA EU PARLAMENT

Na čelu SDP-ove liste Picula i Borzan

PRIJEVREMENI LOKALNI IZBORI

U Iloku i Davoru veći odaziv birača

POBJEDNICI PRIJEVREMENIH LOKALNIH IZBORA

HDZ-u u općinskom vijeću Davora sedam mandata

Najčitanije iz rubrike