Proteklu godinu, "oslobođenu" bilo koje vrste izbora, Državno izborno povjerenstvo (DIP) iskoristilo je za izradu teksta jedinstvenog izbornog zakona, koji bi u slučaju puštanja u proceduru i usvajanja mogao ujednačiti izborne institute predsjedničkih, parlamentarnih i lokalnih izbora, kao i onih za Europski parlament.

Kao stalno nacionalno tijelo za provedbu izbora, DIP je time ispunio jednu od svojih zadaća, davši stručna mišljenja i sugestije za poboljšanje cjelokupnog sustava, da bi se izborni proces olakšao svim sudionicima. Kako bismo doznali kakve su novosti u prijedlogu jedinstvenog izbornog zakona, obratili smo se Ani Lovrin, potpredsjednici Državnog izbornog povjerenstva, koja nam je predstavila i konkretna rješenja iz prijedloga.

- Svi izbori imaju svoj posebni zakon, u kojemu su pojedini izborni instituti i pojmovi, kao i izborna tijela, riješeni na različite načine, što zbunjuje one koji sudjeluju u izborima, odnosno kandidate koji se moraju aplicirati, baš kao i izborna tijela, a naposljetku i krajnje glasače. Stoga smo izradili tekst jedinstvenog izbornog zakona, kao stručnu podlogu koja nimalo ne zadire u politička rješenja i izborni sustav, a nudi ujednačene izborne institute i jasniju terminologiju - objašnjava Lovrin, ističući kako je do prijedloga došlo i na poticaj samog Ministarstva uprave, kojemu je nakon završetka izrade, kao ovlaštenom predlagatelju zakona, predana finalna verzija prijedloga, pa će tek nakon njegova odobrenja moći zatražiti zeleno svjetlo od Vlade RH.

- Ako se Ministarstvo uprave ne odluči za predlaganje jedinstvenog izbornog zakona, što je moguće, ova stručna podloga može poslužiti za poboljšanje i unaprjeđivanje izbornog procesa u pojedinačnim izbornim zakonima. No nadamo se da će Ministarstvo pri izradi ili predlaganju bilo kojeg novog izbornog zakona, zajedničkog ili posebnog, uzeti u obzir naše stručne sugestije - kazuje potpredsjednica DIP-a, podsjećajući kako je u zemljama EU-a pitanje izbornog sustava različito riješeno, bilo jedinstvenim izbornim zakonom bilo pojedinačnim zakonima za svaku vrstu izbora, a zanimljivo je kako se mnoga dobra moderna izborna rješenja mogu vidjeti upravo u zakonima takozvanih tranzicijskih europskih država, jer su ta rješenja, poglavito informatička, potpomognuta i financirana od EU-a.

Što se tiče konkretnih rješenja iz DIP-ova teksta jedinstvenog izbornog zakona, ona se, između ostalog, odnose na jednostavniju provedbu preferencijalnog glasovanja, ujednačenu zabranu kandidiranja, ujednačen broj članova biračkih odbora, uređenje izbornih rokova, odredbe o promatranju izbora i efikasniji nadzor financijskih izvješća sudionika izbora.

- Vrlo je izvjesno da će i na lokalnim izborima uskoro biti uvedeno preferencijalno glasovanje, a to znači da će, uz stranku morati biti navedena i sva imena kandidata s liste. To će biti naglašeno na nadolazećim izborima za Europski parlament, a naročito i na budućim parlamentarnim izborima, jer imamo 11 izbornih jedinica. S druge strane, ako do preferencijalnog glasovanja dođe na lokalnim izborima, samo na primjeru Gradske skupštine Grada Zagreba, koja ima 52 člana i tridesetak predlagatelja, vidimo da će birački odbori, ali i glasači, imati vrlo zahtjevan zadatak - naglašava Lovrin, podsjećajući kako se na takvim izborima koriste određeni glasački listići, zbog svoje veličine kolokvijalno zvani plahtama, koji se mogu tiskati samo na specifičnom rotostroju, a Narodne novine, odnosno državna tiskara, ima samo jedan takav stroj, pa već cijeli proces kreiranja listića stvara velike troškove. Upravo zato DIP sugerira jedno tehničko rješenje, a to je uspostavljanje rubrika i kućica na znatno manjem listiću, A4 formata, na kojemu bi bili popisani predlagatelji, stranke ili nezavisne liste s rubrikama za upis preferencija, a na samom biračkom mjestu, u svojevrsnoj knjižici, bila bi navedena imena s liste pojedinog predlagatelja, pa bi svaki glasač iz knjižice čitao imena te u kućice bilježio brojke, što bi bilo lakše i preglednije, ne samo za birače nego i za biračke odbore. Lovrin kazuje da bi se time troškovi tiskanja enormno smanjili, a umjesto u knjižici, ako biračko mjesto to dopušta, imena kandidata mogla bi pisati i na preglednim panoima.

Predlaže se i ujednačena zabrana kandidiranja, koja sada na pojedinim, iznimno važnim, hrvatskim izborima i ne postoji, a, prilično nelogično, na nekima ima jasna ograničenja.

Zabrana kandidiranja stvar je političke ocjene, pa tako na nekim izborima, primjerice, predsjedničkim i europskim, nema nikakve zabrane zbog počinjenog kaznenog djela, dok na lokalnima ima zabrana kandidiranja čak i za uvjetnu osudu, a na parlamentarnima ima zabrane za bezuvjetnu osudu i protek rehabilitacijskog roka za neka kaznena djela. To su do sada bila ad hoc rješenja, a mi smo mišljenja da bi to sve trebalo izjednačiti, jer nije logično da je veća zabrana kandidirati se u maloj općini od zapreke za kandidaturu za predsjednika, no to je opet izričito politička odluka - otkriva Lovrin, dotičući se, u kontekstu zabrana, i kazni za kršenje izborne šutnje. Naime, lokalni izbori imaju predviđene kazne za kršenje izborne šutnje, a drugi izbori nemaju, što dovodi do pitanja je li uopće potreban koncept izborne šutnje, jer nema nikakvih sankcija, čak i ako se utvrdi povreda. Stoga DIP jedinstvenim zakonom predlaže uvođenje jasnih sankcija za kršenje izborne šutnje, jer će ih se tada sudionici morati pridržavati na svim izborima.