Ekonomija
STARTUP SCENA

Slovenija i Hrvatska predvodnice u regiji
Objavljeno 11. veljače, 2019.
Natječaji za potpore mogu se pronaći na lokalnoj, državnoj i razini Europske unije, a najveća dolazi iz poslovnog svijeta

ABC Accelerator, poznati slovenski akcelerator za startupe i poduzetnike, objavio je sredinom siječnja SEE Startup Report 2018., izvještaj koji donosi pregled regionalne startup scene. Analiza izvještaja temelji se na nacionalnim startup ekosustavima, među kojima uvjerljivo prednjači upravo slovenski, a u gotovo ga svakom segmentu prati i sve razvijeniji hrvatski sustav.

Naime, po procjeni kapitala koji su startupi privukli, prema posljednjim podatcima, iz 2016., Slovenija je uvjerljivo prva s nešto manje od 95 milijuna dolara, Hrvatska je druga s gotovo 15 milijuna dolara, treća Srbija s iznosom između jednog i pet milijuna dolara, a za ostale se bivše jugoslavenske države taj iznos procjenjuje na manje od milijun dolara. No treba napomenuti kako se startup scena počinje snažno buditi i razvijati u zemljama poput Albanije, BiH, Makedonije i Kosova.

U izvještaju prije svega stoji činjenica da su velike privatne, ali i državne tvrtke posljednjih godina počele uočavati potencijal startupa, aktivno sudjelujući u njihovu poticanju i razvoju. Također, u nekim dijelovima izvještaja su, uz korisne savjete, istaknute i mjere koje potiču razvoj startupa, pa se tako uz primjere dobre prakse, odnosno najveće institucije i ulagače u nacionalne ekosustave, mogu pronaći popisi najuspješnijih regionalnih tvrtki, ali i startupa s najvećim potencijalom. Međutim, unatoč odličnom i podrobnom pregledu, važno je naglasiti i kako su poneke brojke i podatci iz SEE Startup Reporta 2018. ipak upitni, jer su bazirani na pretpostavkama, bez dovoljno znanja o pojedinim segmentima nacionalnih ekosustava.

Potencijal rasta
Prema procjenama iz izvještaja, u kontekstu, nužnog, ulaganja u sektor za istraživanje i razvoj u ukupnom postotku regije, ponovno prednjači Slovenija, sa 52 %, a Hrvatska ga potpomaže sa 23 %. Uz to, navedene su prednosti i nedostatci nacionalnih ekosustava, pa se Hrvatskoj tako “zamjera” nedostatak specifične strategije za razvoj startupa i nedovoljna zastupljenost kolegija vezanih uza startupe na fakultetima i sveučilištima, a kao glavna prednost istaknuto je nepostojanje specifičnih poreza i ograničavajućih zakonodavnih mjera za domaće startupe.

Stoga, kako bismo dobili pravu sliku nacionalnog startup ekosustava, obratili smo se dionicima koji već godinama aktivno sudjeluju u njegovu razvoju. Oni su Jean Pierre Maričić, voditelj projekata u osječkog Poduzetničkom inkubatoru BIOS, i Frane Šesnić, direktor Zagrebačkog inovacijskog centra (ZICER).

- Prvo je potrebno definirati što se uopće podrazumijeva pod startupom, jer su u kontekstu standardnog biznisa to obično tvrtke s potencijalom velikog rasta, čiji proizvod puca na kompletno svjetsko tržište. Takvih je tvrtki u Hrvatskoj u posljednjih deset godina vrlo malo, jer se godišnje “rodi” možda jedan takav startup, stoga mi upotrebljavamo nešto širu definiciju, pa su to poduzetnici početnici koji rade na nekakvim novim tehnologijama - kazuje Maričić, dotičući se u tom smislu i akceleratora, namijenjenih intenzivnoj potpori startupima, a kojih u regiji, kao, primjerice, u Berlinu, Londonu i diljem SAD-a, još nema u dovoljnoj mjeri.

Cirkulacija znanja
Maričić naglašava kako je bilo važno spustiti tu letvicu definicije, jer je teško dobiti “jednoroga” poput, jedine iznimke, slovenskog startupa Talking Tom, koji je za milijardu dolara prodan u Kinu. No voditelj projekta u BIOS-u smatra kako natječaja na lokalnoj razini, poput onih Grada Osijeka i Osječko-Baranjske županije, kao i na nacionalnoj razini u kontekstu HBOR-a i HAMAG-BICRO-a, uključujući i mnoge EU fondove, ipak ima mnogo i da se uistinu potiče razvoj novih ideja i poduzetništva.

- Međutim, najkonkretniji razvoj hrvatske, ali i regionalne startup scene, u pojavljivanju je sve većeg broja fondova i zainteresiranih investitora. Stoga je potrebno razviti dodatnu suradnju akademske zajednice, koja je nositelj startupa, patenata i inovacija, s poslovnim sektorom, kako bismo stvorili konstantnu cirkulaciju znanja i tehnologija - zaključuje Maričić, a nastavlja Frane Šesnić.

- Trenutno na našem tržištu nema dovoljno investicija, stoga smatram da bi zakonodavac trebao omogućiti stimulativna ulaganja u perspektivne tvrtke, kao što su napravile mnoge države. Treba pojednostaviti poslovanje u smislu raznih regulativa, a najveći je problem u percepciji Hrvatske kao malenog tržišta, sporosti sudstva, dugotrajnoj proceduri i kompliciranosti ulaganja - naglašava direktor ZICER-a, smatrajući kako je potreban strukturirani nacionalni angažman kako bi Hrvatska postala plodno tlo za startupe, iako kao prednost vidi sve veće prihvaćanje i zastupljenost poduzetništva u javnosti.

Marko Mandić
Najuspješnije regionalne tvrtke i potpore lokalnih inkubatora
Najuspješniji hrvatski startupi u izvještaju ABC Acceleratora su Photomath, Repsly, Reversing Labs, Rimac i Infobip, a kao perspektivni mogu se izdvojiti i osječke uzdanice - Gideon Brothers i Orqa. U Sloveniji prednjače startupi: Viberate, Suncontract, Nicehash, Outfit7, Iconomi, Eurosender i Celtra, u Srbiji Nordeus, Seven Bridges i Eipix, a u BiH startup Nsoft. S druge strane, BIOS i ZICER uvelike potiču nacionalnu startup scenu, i to potporama, aktivnostima i raznim projektima koji olakšavaju poslovanje svih novih poduzetnika.

“BIOS iz standardnog inkubatora želi prerasti u tehnološki na način da veću potporu daje ICT tvrtkama i startupima. Između ostalog, upravo sada radimo na opremanju hardverskog laboratorija, u kojemu će startupi moći koristiti 3D printer, CNC stroj, laserske rezače i ručne alate, pripremajući svoje prototipe za prezentaciju investitorima”, podsjeća Jean Pierre Maričić, voditelj projekata u BIOS-u, naglašavajući da je za taj projekt izdvojeno oko 2,5 milijuna kuna.

“ZICER je poduzetnička potporna institucija Grada Zagreba i naglasak joj je na razvoju inovativnih visokotehnoloških proizvoda, zbog čega za startupe provodi programe inkubacije i edukacije. Krajem prošle godine tako je uspješno priveden kraju treći ciklus predakceleracijskog programa Startup Factory, kroz koji je dodijeljeno više od dva milijuna nepovratnih sredstava za 17 startupova. U ZICER-ovu je fokusu širok spektar djelatnosti, koji uključuje umjetnu inteligenciju, energetiku, mobilnost, turizam, nutricionizam i slično”, otkriva Frane Šesnić, direktor Zagrebačkog inovacijskog centra, u kojemu je trenutačno inkubirano 106 visokotehnoloških tvrtki, koje zapošljavaju oko 300 djelatnika.
Potreban je strukturirani nacionalni angažman kako bi Hrvatska postala plodno tlo za startupe
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike