Iako je s 1. siječnjem na snagu stupio Zakon o sudskim pristojbama, kojim je propisano da se za podneske koji su dostavljeni sudu u elektroničkom obliku plaća polovina propisanog iznosa pristojbe, to još uvijek nije zapravo zaživjelo jer je nastao problem, djelomično i u tome što se većina odvjetnika nije uključila u sustav e-komunikacije, pa se tako stranke i dalje izlažu povećanim troškovima.

Odvjetnik Mladen Klasić, dopredsjednik Hrvatske odvjetničke komore (HOK), pojašnjava tko za sada uopće može platiti sudsku pristojbu u pola cijene, u kojim slučajevima te koliko se odvjetnika uopće uključilo u e-komunikaciju.

"U ovoj je fazi na snazi pilot-projekt koji se odnosi na sudovanje pred trgovačkim sudovima. Ovo je prva faza za gospodarske subjekte. Hrvatska odvjetnička komora je s Ministarstvom pravosuđa osigurala za sve odvjetnike da dobiju elektronički potpis i elektronički certifikat za pristup tom programu da mogu elektroničkim putem predavati tužbe. To je put kojim ćemo više-manje komunicirati elektronički i to je dobro. Za sada dobar dio kolega nije dostavio potrebne podatke i obrasce za to, iako im HOK osigurava certifikat besplatno na tri godine. Kada bi ga kupovali kod Financijske agencije, za jednu godinu važenja košta 500-tinjak kuna. Otprilike četvrtinu članova smo za sada obuhvatili time", kaže Mladen Klasić.

Kako dodaje, problem zašto se za sada samo četvrtina odvjetnika u Hrvatskoj prijavila za e-certifikat pronalazi u tome što dobar dio njih nije baš informatički najbolje "kod kuće", ali i u tome što velik dio odvjetnika misli da za to još uvijek ima vremena.

"Trgovački sudovi počet će komunicirati isključivo elektroničkim putem i onda će nastati strka. Plan nam je u sljedećih 30 do 45 dana završiti taj dio i omogućiti certifikat svima. No onaj tko to neće koristiti ili odbija tu mogućnost morat će odnositi određene posljedice. Naime, sud će im dostaviti poziv elektroničkim putem, a oni ga neće primiti niti doći na raspravu i prouzrokovat će štetu. Na kraju im osiguranje tu štetu neće pokriti i bit će problema. Dakle svi se moraju uozbiljiti", upozorava dopredsjednik HOK-a.

Hrvatska odvjetnička komora do kraja prošlog tjedna još je slala mailove u kojima je ponavljala obrazac koji odvjetnici trebaju samo popuniti i vratiti im ga jednim klikom miša natrag da im Komora sve odradi.

"Provedbeni propis kojim se bonificira taj način komunikacije doista je 50 posto pristojbe i kada se gledaju neki trgovački sporovi veće vrijednosti to može biti pojeftinjenje do 5000 kuna, što nije zanemarivo. To ne treba brkati s postupcima ovrhe i ovršnim zakonom, to je nešto drugo. Vrlo je izvjesno da će uvođenje elektronske komunikacije tijekom vrlo kratkog vremena, i donošenjem novog Zakona o parničnom postupku, sve dublje ulaziti u rad. Nama je prednost u tome da kada, primjerice, spis na sudu bude kompletno informatiziran, ja ga mogu iz svog ureda u jedan sat u noći prelistavati na sudu u Dubrovniku. To će rasteretiti službenike u sudovima koji su zatrpani uvidima u spis jer oni moraju biti tamo da bi kontrolirali odvjetnike, a s druge strane dolazi i po 20 ljudi što opterećuje sustav. Sada morate doći i predati podnesak, pa onda čekate u redu, pa netko udara žigove, a ovako navečer pošaljete podnesak i to je sve što trebate učiniti", pojašnjava koristi od e-komunikacije u sudstvu odvjetnik Mladen Klasić, dopredsjednik Hrvatske odvjetničke komore.

Kaže kako za sada nema previše problema oko uvođenja elektroničke komunikacije koja bi se trebala posebno rješavati. Problem vidi jedino u informatičkoj nepismenosti i nedostupnosti interneta u nekim hrvatskim ruralnim sredinama te predlaže da lokalne samouprave i mjesni odbori stvore nekakvu pristupnu točku gdje bi građani mogli vidjeti svoj spis. "Lokalnim samoupravama i je cilj biti servis svojim građanima," ističe odvjetnik. Na vlastitom primjeru ističe važnost informatičke pismenosti u njegovoj struci. "Informatika je nužnost i tko se ne može informatički opremiti u odvjetničkom uredu, bolje neka se mani ‘ćorava‘ posla. Ja imam 64 godine, ali sam ‘90-ih kupio prvi kompjutor i dao napraviti program. Nisam ni neki informatički znalac, ali za to imam mlade snage u uredu‘‘, kaže Klasić.