Nakon što je jedna od vodećih svjetskih tvrtki za rezervaciju smještaja, Booking.com, objavila da je Osijek, prema recenzijama turista, u krugu najgostoljubivijih gradova u Hrvatskoj, iz Turističke zajednice grada Osijeka dolazi još jedna potvrda da Osijek ima razloga za optimizam.

Prema brojkama koje bilježi informacijski sustav za prijavu i odjavu turista eVisitor, iza nas je još jedna rekordna godina po broju dolazaka i noćenja. Podatci spomenutog sustava kažu kako je Osijek 2018. godine posjetilo 57 tisuća turista, što je četiri tisuće više nego 2017., te je pritom ostvareno 111 tisuća noćenja, devet tisuća više nego prethodne godine.

Bilježe se pozitivni trendovi i kada su u pitanju smještajni kapaciteti. Tako je prošle godine Osijek postao bogatiji za 56 smještajnih objekata s 521 krevetom te su, zaključno s 31. prosinca 2018., registrirana 163 smještajna objekta s 830 soba i 1721 krevetom. Za usporedbu, krajem 2017. godine smještajni kapaciteti u 107 objekata bili su 1200 kreveta u 594 sobe. - Promatrano nekoliko godina unatrag, svake je godine vidljiv rast od desetak posto, kako u smislu dolazaka i noćenja tako i smještajnih kapaciteta. Veseli nas i činjenica da to prate i neke druge aktivnosti vezane uz prepoznavanje Osijeka kao turističke destinacije, poput kontinuiranog razvoja enogastro i cikloturističke scene - zadovoljan je Saša Uranjek, direktor Turističke zajednice grada Osijeka.

Potvrde da kontinentalni turizam, pa tako i onaj osječki, polaganim ali sigurnim koracima grabi naprijed dolaze iz godine u godinu. Uvodno spomenuto priznanje Booking.coma, odnosno gostiju koji su Osijeku dali visoke ocjene, nadovezalo se na priznanje Ministarstva turizma i HTZ-a, koji su ga proglasili najboljom kontinentalnom destinacijom u 2017. godini.

- Osim što se brojke povećavaju, mijenja se, odnosno raste, i kvaliteta usluge. Otvaraju se raznovrsni objekti - boutiqe hoteli, hosteli, apartmani... Raste nam i broj ugostiteljskih objekata te uz ponudu tradicionalnih jela sada imamo i restorane s modernom kuhinjom. Afirmirano je i nekoliko pivnica i kušaonica piva koje društvenim sadržajima, poput organizacije festivala kao što su Craft Beer Festival ili Oktoberfest u Sunčanoj ulici, također obogaćuju ponudu. Tu je i nekoliko vinoteka koje nude hvaljena vina iz naše regije - dodaje Uranjek.

Iako najviše turista (oko 60 posto) i dalje dolazi iz Hrvatske, u blagom je porastu i broj stranih gostiju. Dok domaći turisti najčešće dolaze iz Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Zagrebačke i Primorsko-goranske županije, strani gosti najčešće dolaze iz Njemačke te susjednih zemalja, Srbije, Mađarske, Slovenije i BiH.

- Logično je da grad ove veličine u najvećem broju prihvaća turiste iz susjednih zemalja. Najčešće su to vikend-programi, poslovna putovanja ili šoping-dolasci. Možemo primijetiti sve više stranaca i na nekim manifestacijama, čuti ih na ulicama ili ispred trgovačkih centara vidjeti

velik broj tablica iz susjednih zemalja - nastavlja Uranjek te najavljuje inicijative i projekte koji bi trebali dati dodatni vjetar u leđa osječkom turizmu.

- Veseli nas činjenica da smo s Mađarskom ponovno uspostavili željezničku liniju. Također, u suradnji s HŽ-om radimo na popularizaciji prijevoza vlakom. Tako smo tijekom Adventa nudili akcijski popust od 40 posto za povratnu kartu Osijek - Zagreb, što ćemo i nastaviti. Razmišljamo i o tome da u suradnji s HŽ-om osiguramo i prijevoz bicikala za putnike koji žele uživati u sve sadržajnijim biciklističkim rutama Slavonije i Baranje. Spremamo se izići s novom kampanjom, odnosno najavom događaja koje bismo svrstali u četiti godišnja doba, počevši od Uskrsa i Festivala cvijeća, parkova i hortikulture. Tu su i brojna sportska natjecanja, poput Svjetskog prvenstva u streljaštvu, Svjetskog kupa u gimnastici te Pannonian Challengea, dakle, čeka nas vrlo sadržajno proljeće. Osim toga, godina u koju smo ušli godina je u kojoj će se u Osijeku održati i Dani hrvatskog turizma, što će biti dodatna afirmacija za naš grad i pružatelje turističkih usluga u Baranji, Erdutu, Đakovštini i Valpovštini, jer svi zajedno činimo jedan proizvod, svaka od tih sredina sama za sebe nema dovoljno sadržaja - zaključuje Uranjek.