Godišnje istraživanje Svjetske banke Doing Business (Indeks lakoće poslovanja), koje ocjenjuje lakoću poslovanja u pojedinoj zemlji na temelju pozitivnih zakonskih regulativa i aktualnih administrativnih procesa (a time zapravo i efikasnost javne administracije u odvijanju ekonomske aktivnosti), pokazuje i neke male pozitivne pomake kada je o Hrvatskoj riječ, ali i ponovo upozorava na područja gdje se iznimno sporo mijenjamo. To izvješće naglašava najlošije točke u procesu poslovanja u Hrvatskoj, a to su dobivanje građevinskih dozvola, dobivanje kredita i rješavanje problema insolventnosti.

Istodobno su to područja u kojima postoji najveći prostor za poboljšanje i gdje treba uložiti veće napore u reformskim potezima kako bi poslovna klima u Hrvatskoj bila povoljnija, a hrvatsko gospodarstvo konkurentnije. Primjeri zemalja koje su brzo napredovale u rangu i poboljšavanju svojih praksi potvrđuju da se reforme mogu provesti brzo i učinkovito, posebice kada je riječ o izdavanju građevinskih dozvola.

U analizi toga dokumenta koju je izradila Hrvatska gospodarska komora podsjeća se kako hrvatski poduzetnici u svim relevantnim anketama o problemima koji čine najveće prepreke u njihovu poslovanju često navode administrativne procedure s kojima se susreću pri pokretanju poslovanja i tijekom poslovanja. Naime, ocjenjuju ih kao dugotrajne, skupe i ponekad neizvjesne te podložne čestim (malim) promjenama koje otežavaju planiranje i čine troškovno i vremensko opterećenje za tvrtku. U takvo poslovno okružje teže dolaze i inozemni investitori, a domaće su tvrtke manje konkurentne na inozemnim tržištima.

U svom posljednjem izvješću za 190 zemalja Svjetska banka procjenjuje i dinamiku reformi, odnosno koliko se sustav mijenja u pozitivnom smjeru olakšavanja poslovanja u smislu administrativnih zahtjeva. U aktualnom izvješću hrvatska je praksa bila na 71,4 posto najbolje svjetske prakse, što je pomak u posljednje četiri godine za samo 0,6 postotnih bodova, te smo na toj ljestvici 58. i pali smo za sedam mjesta u odnosu prema prošlom izvješću. Zanimljivo je i da su sve zemlje iz skupine EU10 (Rumunjska, Bugarska, Slovačka, Slovenija, Češka, Poljska, Litva, Latvija, Estonija i Mađarska) osim Litve, koja se poboljšala za dva mjesta, i Latvije, koja nije promijenila poziciju, pogoršale svoju poziciju u odnosu prema prethodnoj godini.

S jedne strane to izvješće daje uvid u razinu pojedinih elemenata u poslovanju u odnosu prema najboljoj svjetskoj praksi, a s druge poziciju ukupne efikasnosti poslovne administracije u odnosu prema ostalim zemljama. U tom smislu nositeljima ekonomske politike u zemlji može i treba poslužiti kao analitička podloga za detektiranje najslabijih točaka na koje se reforme trebaju usredotočiti.

Pozitivna je nota, koju donosi aktualno izvješće, što u odnosu prema prethodnoj godini šest od deset područja konvergira (iako sporo) najboljim svjetskim praksama, a negativnih promjena, odnosno udaljavanja od tih praksi, nema ni u jednom području. Pozitivno je i to što je najveći napredak ostvaren u područjima koja su među onima koja su i najviše od toga udaljena, a to su izdavanje građevinskih dozvola i rješavanje problema insolventnosti. Hrvatska je u aktualnom izvješću najbolje rangirana u području prekogranične trgovine i izvršenja ugovora, a najlošije u području izdavanja građevinskih dozvola i pokretanja poslovanja.

No ta dva najlošija područja bitno se razlikuju po udaljenosti od najbolje svjetske prakse - područje pokretanja poslovanja je nakon prekogranične trgovine najbliže najboljoj svjetskoj praksi (iako i dalje dugotrajnija i skuplja u usporedbi s većinom drugih zemalja, te smo loše rangirani, na 123. mjesto), a područje izdavanja građevinskih dozvola najlošije je po rangu i drugo najlošije po udaljenosti od najbolje svjetske prakse. Ne samo što je Hrvatska tu najlošija članica EU-a nego je i samo 31 promatrana država svijeta u tome lošija od nas. Iz toga je razvidno kako je upravo to područje najkritičnija točka poslovnih praksi u Hrvatskoj, a upravo ono možda više nego bilo koje drugo ovisi o razini efikasnosti lokalne administracije, navodi HGK.