Novosti
KRITIČNE TOČKE POSLOVANJA

Najveće je umijeće brzo dobiti građevinsku dozvolu
Objavljeno 10. siječnja, 2019.
Hrvatska zaostaje i u dobivanju kredita te u rješavanju insolventnosti

Godišnje istraživanje Svjetske banke Doing Business (Indeks lakoće poslovanja), koje ocjenjuje lakoću poslovanja u pojedinoj zemlji na temelju pozitivnih zakonskih regulativa i aktualnih administrativnih procesa (a time zapravo i efikasnost javne administracije u odvijanju ekonomske aktivnosti), pokazuje i neke male pozitivne pomake kada je o Hrvatskoj riječ, ali i ponovo upozorava na područja gdje se iznimno sporo mijenjamo. To izvješće naglašava najlošije točke u procesu poslovanja u Hrvatskoj, a to su dobivanje građevinskih dozvola, dobivanje kredita i rješavanje problema insolventnosti.

Najveće prepreke
Istodobno su to područja u kojima postoji najveći prostor za poboljšanje i gdje treba uložiti veće napore u reformskim potezima kako bi poslovna klima u Hrvatskoj bila povoljnija, a hrvatsko gospodarstvo konkurentnije. Primjeri zemalja koje su brzo napredovale u rangu i poboljšavanju svojih praksi potvrđuju da se reforme mogu provesti brzo i učinkovito, posebice kada je riječ o izdavanju građevinskih dozvola.

U analizi toga dokumenta koju je izradila Hrvatska gospodarska komora podsjeća se kako hrvatski poduzetnici u svim relevantnim anketama o problemima koji čine najveće prepreke u njihovu poslovanju često navode administrativne procedure s kojima se susreću pri pokretanju poslovanja i tijekom poslovanja. Naime, ocjenjuju ih kao dugotrajne, skupe i ponekad neizvjesne te podložne čestim (malim) promjenama koje otežavaju planiranje i čine troškovno i vremensko opterećenje za tvrtku. U takvo poslovno okružje teže dolaze i inozemni investitori, a domaće su tvrtke manje konkurentne na inozemnim tržištima.

U svom posljednjem izvješću za 190 zemalja Svjetska banka procjenjuje i dinamiku reformi, odnosno koliko se sustav mijenja u pozitivnom smjeru olakšavanja poslovanja u smislu administrativnih zahtjeva. U aktualnom izvješću hrvatska je praksa bila na 71,4 posto najbolje svjetske prakse, što je pomak u posljednje četiri godine za samo 0,6 postotnih bodova, te smo na toj ljestvici 58. i pali smo za sedam mjesta u odnosu prema prošlom izvješću. Zanimljivo je i da su sve zemlje iz skupine EU10 (Rumunjska, Bugarska, Slovačka, Slovenija, Češka, Poljska, Litva, Latvija, Estonija i Mađarska) osim Litve, koja se poboljšala za dva mjesta, i Latvije, koja nije promijenila poziciju, pogoršale svoju poziciju u odnosu prema prethodnoj godini.

S jedne strane to izvješće daje uvid u razinu pojedinih elemenata u poslovanju u odnosu prema najboljoj svjetskoj praksi, a s druge poziciju ukupne efikasnosti poslovne administracije u odnosu prema ostalim zemljama. U tom smislu nositeljima ekonomske politike u zemlji može i treba poslužiti kao analitička podloga za detektiranje najslabijih točaka na koje se reforme trebaju usredotočiti.

Pozitivna je nota, koju donosi aktualno izvješće, što u odnosu prema prethodnoj godini šest od deset područja konvergira (iako sporo) najboljim svjetskim praksama, a negativnih promjena, odnosno udaljavanja od tih praksi, nema ni u jednom području. Pozitivno je i to što je najveći napredak ostvaren u područjima koja su među onima koja su i najviše od toga udaljena, a to su izdavanje građevinskih dozvola i rješavanje problema insolventnosti. Hrvatska je u aktualnom izvješću najbolje rangirana u području prekogranične trgovine i izvršenja ugovora, a najlošije u području izdavanja građevinskih dozvola i pokretanja poslovanja.

Loš položaj
No ta dva najlošija područja bitno se razlikuju po udaljenosti od najbolje svjetske prakse - područje pokretanja poslovanja je nakon prekogranične trgovine najbliže najboljoj svjetskoj praksi (iako i dalje dugotrajnija i skuplja u usporedbi s većinom drugih zemalja, te smo loše rangirani, na 123. mjesto), a područje izdavanja građevinskih dozvola najlošije je po rangu i drugo najlošije po udaljenosti od najbolje svjetske prakse. Ne samo što je Hrvatska tu najlošija članica EU-a nego je i samo 31 promatrana država svijeta u tome lošija od nas. Iz toga je razvidno kako je upravo to područje najkritičnija točka poslovnih praksi u Hrvatskoj, a upravo ono možda više nego bilo koje drugo ovisi o razini efikasnosti lokalne administracije, navodi HGK.

Igor Bošnjak
ZAGREB ZAOSTAJE ZA SPLITOM, RIJEKOM, OSIJEKOM I VARAŽDINOM!?
Kao točka koja se u interpretaciji podataka može upotrijebiti kod planiranja reformi na lokalnim razinama, može poslužiti činjenica da se ukupan rezultat pojedine zemlje izvodi iz podataka koji se odnose uglavnom na najveće gradove u svakoj zemlji, pa je tako indeks lakoće poslovanja za Hrvatsku temeljen na praksama poslovanja u Zagrebu. To je u hrvatskom slučaju otegotna okolnost jer su mnogi pokazatelji bolji u manjim hrvatskim gradovima nego u Zagrebu. Iz subnacionalnog indeksa, u kojem su obrađeni podatci iz još četiri grada (Splita, Rijeke, Osijeka i Varaždina), vidljivo je da upravo Zagreb uglavnom zaostaje za spomenuta četiri grada u svim područjima, što znači da glavni grad može učiniti poboljšanja preuzimanjem dobrih praksi od drugih gradova u zemlji. Naime, prema navodima Svjetske banke, usvajanjem svih dobrih praksi utvrđenih na subnacionalnoj razini, Hrvatska bi se znatno približila granici najboljih regulatornih praksi, odnosno pomaknula bi se za 11 mjesta u globalnom poretku Doing Business. Provedba takvih napora ubrzala bi konvergenciju hrvatske poslovne prakse prema najboljoj svjetskoj praksi, što je zasad iznimno sporo.
HRVATSKA SEDAM MJESTA NIŽE, ZEMLJA S NAJVEĆIM SKOKOM JE AZERBAJDŽAN
U Hrvatskoj gospodarskoj komori smatraju osobito važnim usporedbu sa zemljama iz našeg bližeg i daljeg okružja jer se time definira konkurentnost. Hrvatska je svojim 58. mjestom najlošija od svih članica Europske unije iz srednje i istočne Europe osim Bugarske. U odnosu prema prethodnoj godini, prestigli smo samo Bugarsku, za jedno mjesto. “Zanimljivo je da su sve zemlje iz skupine EU10 osim Litve, koja se poboljšala za dva mjesta, i Latvije, koja nije promijenila poziciju, pogoršale svoju poziciju u odnosu prema prethodnoj godini. Isto se dogodilo i kod Hrvatske, koja je ukupno pala za sedam mjesta - pretekli su je Turska, Belgija, Kina, Izrael, Brunei, Čile, Cipar i Azerbajdžan”, ističe se u analizi HGK-a. Upravo je Azerbajdžan zemlja s najvećim pozitivnim skokom na toj ljestvici - s 57. mjesta popeo se čak na 25. mjesto zemalja s najboljim poslovnim praksama.
71,4 %

najbolje svjetske prakse olakšavanja poslovanja razina je RH
smjerokaz
ANALIZA POKAZUJE KAMO USMJERITI REFORME
Možda ste propustili...

BIBLIJSKA PORUKA

Ne znaju što čine

KARDINAL BOZANIĆ PORUČIO NA CVJETNICU

Spašavati samo sebe nije put evanđelja

Najčitanije iz rubrike