HUP-Udruga novinskih izdavača izrazio je svoju duboku zabrinutost zbog recentnog niza presuda koje su protiv više tiskanih i elektronskih medija pred hrvatskim sudovima donesene u parnicama za odštetu zbog nanesenih duševnih boli. Presude smatra pravno neutemeljenima, odnosno donesenima na temelju preširokog arbitrarnog tumačenja postojećih propisa, te u krajnjem smislu i nepravednima.

"Smatramo kako učestalost ovakvih presuda, kao i neujednačenost pravnih standarda na kojima se temelje, s jedne strane predstavlja ozbiljnu prijetnju ustavnim kategorijama slobode izražavanja i medijskih sloboda, a s druge strane kao generator opće pravne nesigurnosti prijeti stabilnom poslovanju novinskih izdavača umanjujući tako i njihovu poduzetničku slobodu, još jednu ustavom definiranu vrijednost", ističu u priopćenju. Novinski izdavači stoga pozivaju nadležne državne institucije, ministarstva i Vladu da u što kraćem roku pristupe uvođenju zakonskih i drugih potrebnih promjena koje bi stvorile jasna i predvidljiva pravila u području nakladničke odgovornosti implementirajući stajalište izraženo u relevantnim presudama Europskog suda za ljudska prava i ostalih relevantnih međunarodnih tijela.


Upozoravaju kako medijske slobode, kao temelj funkcionalne demokracije, nisu neograničene te stoga zahtijevaju institucionalne mehanizme kontrole. "Ipak, ti mehanizmi moraju se temeljiti na transparentnim kriterijima koji će kroz djelovanje pravosudnog sustava biti provedeni u konzistentnu sudsku praksu. Ono što se proteklih mjeseci događa u Hrvatskoj upravo je suprotno, a cijeli niz presuda koje su donesene na temelju arbitrarnog tumačenja važećih propisa znatno šire dosadašnju sudsku praksu o pitanju djela protiv časti, i što se tiče opisa inkriminacije, i što se tiče tereta dokazivanja, i što se tiče prakse sankcioniranja", ističe HUP-Udruga novinskih izdavača.
Dodaju kako je, primjerice, prije nekoliko dana jedan hrvatski satirični portal osuđen zbog satiričnog teksta, pri čemu je sud iznio stav kako se faktografski netočni navodi ne mogu smatrati satirom. "Šira primjena takvog standarda u budućnosti bi svaki objavljeni satirični tekst učinila utuživim. Nadalje, zabilježen je slučaj u kojem je tužitelju pravomoćno dosuđena visoka odšteta zbog duševnih boli izazvanih navodima iz autoriziranog intervjua u kojem ga se uopće poimence ne spominje. Jedan hrvatski portal, pak, osuđen je zbog izvještaja i prenošenja izjava s javno održanog prosvjednog skupa. Poseban problem su i visine dosuđenih odšteta. Iako odredbe Zakona o obveznim odnosima jasno nalažu da sud pri odlučivanju o visini naknade mora voditi računa o jačini i trajanju duševnih boli, te cilju radi kojega se određuje naknada, u praksi se dosuđuju iznimno visoki iznosi odšteta, a zahtjevi za naknadu multipliciraju protiv više medija zbog iste ‘duševne boli‘", zaključuju.