Objavljeno 7. siječnja, 2019.
S osječkog Zavoda za zapošljavanje mjesečno se odjavi 30 do 50 osoba, najveći broj odjavljenih su žene
Samo 514 osoba odjavilo se u policiji zbog odlaska u inozemstvo tijekom prošle godine u Osječko-baranjskoj županiji, unatoč neslužbenim podacima da se iz Slavonije iselilo na tisuće ljudi.
- Privremeno su u inozemstvo iselile 153 osobe, a 361 osoba odselila je trajno - doznajemo od Vesne Žnidarić Bolarić iz Policijske uprave osječko-baranjske.
Uz to, policija je nakon detaljnih provjera prema službenoj dužnosti tijekom 2018. godine odjavila gotovo osam puta manje osoba s adresa prebivališta u Osječko-baranjskoj županiji nego 2016. godine. Naime, lani je, prema Zakonu o prebivalištu, nakon provjera, iz Zbirke podataka o prebivalištu i boravištu građana odjavljeno 468 osoba, dok ih je dvije godine ranije bilo odjavljeno čak 3630.
Najviše odlaze žene
Ipak, mnogo više osoba odjavilo se s osječkog Zavoda za zapošljavanje. Naime, u 2017. i 2018. godini s evidencije nezaposlenih osoba radi odlaska u inozemstvo mjesečno se odjavljivalo između 30 i 50 osoba, a među njima većinom su žene. Primjerice, od 30 osoba bar 25 budu žene.
- U 11 mjeseci 2018. godine odjavile su se ukupno 674 osobe, a rekordno ih se odjavilo u veljači, čak 293, doznajemo iz Zavoda za zapošljavanje.
Do nerazmjera između odjavljenih u policiji i na Zavodu dolazi jer se ponekad građani odjave u konzulatima država u koje su se preselili, pa procedura potraje, no mnogo više je onih koji se ne odjavljuju, da bi i dalje primali primjerice dječji doplatak u Hrvatskoj i/ili koristili hrvatski zdravstveni sustav.
Naime, većina Osječana koji su otišli primjerice u Irsku, još uvijek se nisu odjavili s hrvatskog zdravstvenog osiguranja, nego ga koriste, jer je nemjerljivo jeftinije nego u državi u kojoj rade. Naime, ondje dobiju brutoplaću koja mahom nije previsoka i najčešće se radi o minimalnoj plaći te ne uplaćuju zdravstveno osiguranje. No, pri svakom dolasku u Hrvatsku koriste sve moguće liječničke usluge, od posjeta zubaru do ultrazvučnih i ostalih pretraga. Nerijetko zatraže i antibiotike od svojih hrvatskih liječnika za "zlu ne trebalo", koji bi ih u inozemstvu dobrano koštali.
Sve manje je građana koji se nisu susreli s policajcima koji provjeravaju adrese građana, a božićni i novogodišnji praznici te ljetni mjeseci, vrijeme su kada im osobne iskaznice najčešće istječu, pa se stvaraju i gužve u policiji.
Odjava prebivališta
Podsjetimo, policijska uprava na čijem području osoba ima prijavljeno prebivalište prema službenoj dužnosti donijet će rješenje o odjavi prebivališta osobe ako se terenskom provjerom utvrdi da osoba stvarno ne živi na prijavljenoj adresi, ili o tome bude obaviještena od strane tijela javne vlasti te drugih pravnih i fizičkih osoba. Ako se utvrdi da netko ne živi na navedenoj adresi, donosni se rješenje kojim mu se prebivalište odjavljuje. Prije toga rješenja osobi čije je prebivalište provjeravano šalje se na adresu prebivališta poziv za sudjelovanje u postupku kako bi joj se omogućilo da se građanin izjasni o činjenicama koje su policajci na terenu prikupili. S danom dostave rješenja o odjavi prebivališta prema službenoj dužnosti, osobi prestaje vrijediti osobna iskaznica i dužna ju je vratiti policijskoj upravi, ili postaji koja ju je izdala.
Osoba koja nije preuzela rješenje o odjavi prebivališta, jer se u vrijeme dostave nije nalazila na adresi prebivališta, a tvrdi da inače živi na adresi prebivališta i smatra da joj je prebivalište neopravdano odjavljeno, može se obratiti policijskoj upravi ili postaji koja je donijela rješenje kako bi ju se uputilo o daljnjem pravnom lijeku, ili kako bi se eventualno provela obnova postupka odjave prebivališta, ako može podnijeti dokaze na temelju kojih se može zaključiti da ona stvarno živi na adresi prijavljenog prebivališta, kao što i tvrdi.
Ako osoba napušta prebivalište u trajanju dužem od godine dana radi privremenog odlaska izvan Hrvatske u svrhu obrazovanja, obavljanja poslova koji nisu trajnog karaktera, dugotrajnog liječenja i slično, dužna je to prijaviti ondje gdje joj je prijavljeno prebivalište. Može to učiniti i preko nadležne diplomatske misije, odnosno konzularnih ureda RH u inozemstvu, uz prilaganje odgovarajuće dokumentacije o razlozima privremenog odlaska. Oni koji privremeno borave u inozemstvu i dalje imaju prebivalište u RH i pravo na osobnu iskaznicu. Iz MUP-a naglašavaju i da ako građanin ostane u inozemstvu i nakon proteka pet godina od dana kad je prvi put prijavio privremeni odlazak, dužan je to ponovno prijaviti. Prijava se potom mora obnavljati svake tri godine. Nakon povratka u Hrvatsku, o tome moraju izvijestiti nadležnu policijsku upravu na kojoj imaju prijavljeno prebivalište.
Sandra Lacić/Dario Kuštro
Kako HZZO razotkriva “lažne” osiguranike”
U HZZO-u kažu da se kod odjave zdravstvenog osiguranja ne navodi razlog odjave, pa je teško govoriti koliko je to ljudi učinilo ili ne zbog odlaska na rad u inozemstvo. “Činjenicu da je u drugoj državi članici stekla status osiguranja, trebala bi dojaviti HZZO-u osigurana osoba. HZZO od drugih zdravstvenih osiguranja najčešće zaprimi upit o datumu prestanka osiguranja u Hrvatskoj, statusu osigurane osobe u Hrvatskoj, ili o ostvarivanju nekog od prava iz zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj, što se uzima kao indicija da je osigurana osoba u drugoj državi članici mogla steći status zdravstvenog osiguranja. U takvim slučajevima provodi se postupak u suradnji s drugom državom članicom i ako se utvrdi da je osoba stekla status osiguranja u drugoj državi, provodi se odjava. HZZO surađuje s MUP-om te ima pristup sustavu OIB-a. U slučaju kada HZZO zaprimi informaciju da je osoba odjavila prebivalište u Hrvatskoj, provodi se također odjava s obveznog zdravstvenog osiguranja. Sukladno europskim pravnim propisima, formalna odjava prebivališta iz jedne države članice te prijava prebivališta u drugoj državi članici nije preduvjet za ostvarivanje prava na obvezno zdravstveno osiguranje u drugoj državi članici. Uskoro se na razini EU uvodi elektronska razmjena podataka u okviru sustava Electronic Exchange of Social Security Information (EESSI), koji će olakšati i ubrzati razmjenu podataka između država članica, a osobito pozitivan učinak očekujemo upravo u području transparentnosti oko pripadnosti samom sustavu osiguranja pojedine države članice. HZZO smatra da će razmjena podataka putem EESSI sustava olakšati identifikaciju osoba s dvostrukim osiguranjem. N.Z.E.
Prošle godine odjavljeno je 468 osoba, dok ih je dvije godine ranije bilo odjavljeno čak 3630