Najčešći zdravstveni i sigurnosni rizik na poslu u Hrvatskoj očituje se u nesrećama prouzročenim vozilima, a takvih je ozljeda jedna petina u odnosu prema ukupnom broju ozljeda na radu. Kako se ozljede radnika na putu na posao i s posla priznaju u samo tri europske države, Hrvatska se nalazi na samome vrhu. Slijede ih ozljede prouzročenim ponavljajućim pokretima ruku, čiji broj nadmašuje prosjek Europske unije, a takvih je ozljeda jedna petina u odnosu prema ukupnom broju ozljeda na radu, napornim radom ili bolnim položajem, u kojima se ne izdvajamo iz europskog prosjeka. Hrvatska poduzeća češće provode procjene rizika u usporedbi s europskim, međutim one se ne provode na najvišoj razini (u upravi), pa nas takva (ne)osvještenost menadžmenta svrstava negdje pri dnu popisa europskih zemalja. Iako je u našim poduzećima poprilično stresno, stres je ipak manje prisutan nego u većini zemalja Europske unije, a brojke pokazuju da usluge psihologa u poduzećima koristimo mnogo češće od europskog prosjeka.
Rezultati su to Drugog europskog istraživanja poduzeća o novim rizicima i rizicima u nastajanju (ESENER-2), provedenog od Europske agencije za zaštitu na radu (EU-OSHA), koji su predstavljeni na jučerašnjem seminaru u organizaciji Zavoda za unapređivanje zaštite na radu i Hrvatske udruge poslodavaca Regionalnog ureda Osijek.
U sklopu ovog istraživanja provedenog 2014. godine, obrađeno je jedanaest tema: Starenje i zaštita na radu, Prednosti dobre zaštite na radu, Opasne supstance, Upravljanje zaštitom na radu i sudjelovanje radnika, Zaštita na radu i obrazovni sustav, Mikro i mala poduzeća i zaštita na radu, Poremećaji mišićno-koštanog sustava, Nanomaterijali, Stres i psihosocijalni rizici, Žene i zaštita na radu, Mladi i zaštita na radu.
Projekt je predstavila Snježana Štefok, voditeljica Službe za edukaciju, informiranje i međunarodnu suradnju, a o ESENER-u 2 i temama Žene i zaštita na radu, Poremećaji mišićno-koštanog sustava i Opasne tvari govorila je viša stručna savjetnica u Zavodu za unapređenje zašite na radu, Ana Akrap.
- Istraživanje je provedeno je na uzorku od 751 poduzeća. Manjim dijelom preko ‘‘face to face‘‘ intervjua i telefonski, veći dio preko e-maila, te postoje mnoga otvorena pitanja koja se tiču iskrenosti odgovora i slično - rekla je Štefok.
Prezentaciju o sigurnost i zaštiti zdravlja radnika Saponije pri proizvodnji praškastih i tekućih deterdženata održala je Đurđica Kovačević, a o korištenju opasnih kemikalija u pogonu proizvodnje vode za ljudsku potrošnju pričao je Dubravko Pichler iz Vodovoda.