Nizak udjel visokoobrazovanih predstavlja opasnost za daljnji razvoj Hrvatske, upozorava Institut za razvoj obrazovanja, najavljujući 14. Sajam stipendija i visokog obrazovanja, koji će se održati 16. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te 18. listopada na Sveučilištu u Rijeci. Hrvatska se, naime, s 28,7 % visokoobrazovanih u populaciji od 30 do 34 godine nalazi pri samom dnu europskog prosjeka (39,9 %). Lošije su samo Rumunjska i Italija.

Posebno problematičnim vidi to Europska unija koja želi da sve njezine članice do 2020. imaju 40 % visokoobrazovanih. Hrvatska Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije postavila je nešto niži kriterij - za manje od dvije godine dostići udjel od 35 % visokoobrazovanih. U zemlji iz koje u potrazi za poslom odlazi sve više mladih nakon završetka srednje škole, a velik broj ih ne upisuje studije, ili odustaje od studiranja, jer ne može pokriti troškove studija, teško je za očekivati da će se u zadanim rokovima to postići. Prema podatcima međunarodnog istraživanja Eurostudent V, hrvatskog studenta jedna akademska godina košta 30.834 kune, a tu su smještaj, hrana, školarina, materijali i drugi izdatci. Te troškove za 88 posto studenata pokriva obitelj. Samo 27 % hrvatskih studenata uz studij ima posao, a samo 23 % prima nekakav oblik stipendije. U izvješću Eurostudentovog istraživanja, nositeljima obrazovne politike dana je preporuka - razmisliti o povećanju dostupnih stipendija iz javnih izvora. Ministarstvo znanosti i obrazovanja to je lani i učinilo čim je upravljanje resorom preuzela Blaženka Divjak. Od prošle akademske godine povećan je broj stipendija koje Ministarstvo dodjeluje studentima nižeg socioimovinskog statusa – uz 5000 postojećih državnih stipendija, dodjeljuje se i dodatnih 5000 stipendija godišnje prema tom kriteriju. Uvedeno je i 3400 novih državnih stipendija u STEM području. Izvješće Eurostudent istraživanja ocjenjuje također da mali broj stipendija za hrvatske studente dolazi i iz drugih izvora, ne samo javnih.

- Kako bi se stipendijama obuhvatio veći udjel studenata, potrebno je razraditi mehanizme koji bi potaknuli i tvrtke, zaklade i udruge na aktivnije uključivanje u stipendiranje. Prema nalazima ovog istraživanja, stipendije koje dodjeljuju tvrtke, zaklade ili udruge, obuhvaćaju najmanji udjel od 8 % među promatranim izvorima stipendija - ističu u IRO-u, odakle organizacijom Sajma stipendija žele doskočiti rješavanju problema. Tako je jedan od ciljeva Sajma potaknuti što više srednjoškolaca na upis studija. Srednjoškolci, studenti i drugi zainteresirani na jednom mjestu moći će pronaći sve informacije za više od 10.000 stipendija u Hrvatskoj i inozemstvu, a koje će predstaviti više od 30 izlagača. J.Pejaković