Veseli me što smo u ovih godinu i pol dana, od kada je projekt započeo, prošli sve relevantne resore i važne točke za razvoj Slavonije, rekao je premijer Andrej Plenković na šestoj sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, održanoj u petak u Belom Manastiru.

"Posebno mi je drago da su u fokusu bile dvije teme vezane uz znanost i obrazovanje te vodno gospodarstvo i gospodarenje otpadom, a ministrica Žalac dala je cjelovitu sliku naših projekata koji se odnose na istok Hrvatske. Kada smo prije dvije godine lansirali ovu ideju, željeli smo stvoriti redovni i sustavni politički okvir, gdje će svi dionici procesa imati prigodu dati svoj doprinos te pripremiti projekte gdje ćemo sustavno ulagati u Slavoniju. Činjenica da smo od alokacije od 19 milijardi kuna sada već uspjeli ugovoriti 7,9 milijardi kuna govori kako će EU sredstva, za koja je nadležna povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Creţu, pridonijeti razvoju Slavonije, demografskoj revitalizaciji, infrastrukturi, socijalnim pitanjima i u konačnici većem broju radnih mjesta u pet slavonskih županija. Posebno mi je drago što smo svjedočili potpisivanju brojnih ugovora. Nastavit ćemo ovaj dijalog, sljedeći će sastanak biti u prosincu u Pakracu", rekao je premijer.


Na sjednici Savjeta, održanoj u hotelu Patria u Belom Manastiru, sudjelovali su gotovo svi ministri u Vladi RH, povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Creţu, saborski zastupnici, slavonski župani, gradonačelnici i brojni drugi.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac naglasila je kako samo zajedničkim radom cijele Vlade, u suradnji s predstavnicima lokalnih zajednica, mogu postići cilj zadan prije dvije godine, a koji se odnosi na razvoj istoka Hrvatske.
- Vjerujem da će nam sredstva biti na raspolaganju te da ćemo uspjeti vratiti ljude na ovo područje. Kako bismo stanje doveli na nulu, treba nam puno truda, a kako bi bilo još bolje, valja puno raditi - rekla je te naglasila kako je od prošle sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, održane u srpnju u Vinkovcima, postotak ugovorenosti financijskih sredstava u sklopu ovog važnog projekta povećan s 36 na 42 posto (sa 6,8 na 7,9 milijardi kuna). Zaključila je kako Vlada i Savjet idu u dobrom smjeru. Vrativši se šest godina unatrag, iskazala je nezadovoljstvo tadašnjom odlukom o priključenju Grada Zagreba i zagrebačkog prstena istoj NUTS regiji u kojoj je i Slavonija, čime je razina BDP-a po stanovniku u Slavoniji podignuta s 39 na 64 posto, naglasivši kako je Projekt Slavonija, Baranja i Srijem nadoknada svega onoga što je takvom podjelom Slavonija izgubila. Najavila je i novi program - Proizvodi Slavonije, Baranje i Srijema, za čiju provedbu su, kako je rekla, inicijalna financijska sredstva osigurana u proračunu Ministarstva za sljedeće trogodišnje razdoblje, a koji je nastao kao rezultat projekta Hrvatskog otočnog proizvoda. Pozvala je saborske zastupnike s područja Slavonije i Baranje da vlastitim prijedlozima do drugog čitanja u Saboru upotpune Vladine prijedloge i tako pridonesu razvoju i najboljim rješenjima za Slavoniju, Baranju i Srijem. Ministrica Blaženka Divjak je, pak, govorila o mjerama za unaprjeđivanje znanosti i obrazovanja.
- U provedbi eksperimentalnog programa Škola za život u Hrvatskoj sudjeluju 74 škole s više od osam tisuća učenika, a u pet ih je slavonskih županija više od 2160 - istaknula je Divjak, podsjetivši kako je njezino ministarstvo osiguralo opremanje škola, edukaciju za učitelje i novac za informatičku opremu. Govorila je i o osnivanju regionalnih centara kompetentnosti, što je ocijenila jednim od osnovnih koraka u reformi strukovnog obrazovanja.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izvijestio je kako će realizacija 69 milijuna kuna vrijednih projekata rezultirati udvostručenjem reciklažnih dvorišta u Slavoniji i Baranji.
- Prije godinu dana bilo ih je 26, a sada je realizacija projekata dovela da apliciramo ili smo u fazi izgradnje još toliko - rekao je, dodavši kako se 86 jedinica lokalne samouprave javilo za postupak nabave 299 tisuća spremnika za odvojeno prikupljanje otpada u pet slavonskih županija, u vrijednosti od 60 milijuna kuna.
Osječko-baranjski župan Ivan Anušić još jednom je ukazao na problematiku eksploatacije riječnog šljunka i pijeska, koja je u Hrvatskoj riješena kroz pitanje koncesije, no uz složen proces, dok u Srbiji i BiH na graničnim rijekama nema ograničenja pri eksploataciji. Zbog toga izravno trpe domaći brodari i građevinari.
Najavljen je i nastavak izgradnje koridora 5C, što je za Baranju iznimno važno. Nakon sjednice potpisano je 12 ugovora vrijednih ukupno 641,7 milijuna kuna. Od toga 445,9 milijuna kuna povući će se iz EU fondova. Tako je potpisan ugovor za gradnju i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija u sklopu KBC-a Osijek, kao i ugovor o unaprjeđivanju Objedinjenog hitnog bolničkog prijema. Nadalje, tu je ugovor za gradnju prostora za produženi boravak učenika u OŠ "Dr. Franjo Tuđman" Beli Manastir, potom Društveni putokaz (Centar za socijalnu skrb Osijek), Centralnu kuhinju za prehranu djece u vrtićima (Vukovar), izgradnju obilaznice Petrijevaca, razminiranje, obnovu i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima u dunavsko-dravskoj regiji - NATURAVITA (Hrvatske šume), Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu u Virovitici, multifunkcionalnu građevinu za poljoprivredu i gospodarske manifestacije u Virovitici, Agrotehnološki centar za skladištenje i doradu povrtlarskih i voćarskih kultura u Cerni te za Drvno-tehnološki centar u Gradištu.