Afrička svinjska kuga, koja je u Europu ušla 2007. godine, sve više "steže" kontinent, dosad je zabilježena u Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Češkoj, a sada je stigla i u Belgiju. U Hrvatskoj se dosad nije pojavila.

Nije opasna za ljude, no za sobom ostavlja velike ekonomske štete, pojavljuje se kod divljih i domaćih svinja. Jedna je od najopasnijih bolesti u svinjogojstvu, ne suzbije li se pravodobno, ima ozbiljne posljedice na ugrožena gospodarstva i poljoprivredu zemlje u kojoj se pojavi jer ju prati izuzetno visoka smrtnost, najčešće oboli sto posto životinja i sve ugibaju. Jer, cjepivo ne postoji i bolest je nemoguće liječiti, a sve oboljele/uginule svinje moraju se neškodljivo uništiti.
- Da bi se otkrilo cjepivo, bolest mora dugotrajno biti prisutna, a afrička svinjska kuga tu je relativno kratko - kaže Ante Strmotić, direktor Veterinarske stanice Đakovo, jedne od ovlaštenih veterinarskih organizacija koje su, uz lovce i druge službe, dobile upute kako da Hrvatska i dalje ostane "čista" od afričke svinjske kuge. Riječ je o virusu koji brzo mutira, pa i to priječi otkrivanje cjepiva. Pod povećalom je (i) veliki problem godinama bujajućeg prirasta divljih svinja koje su kliconoše u prijenosu na domaći uzgoj. Posebno na oprezu trebaju biti slavonski svinjogojci s praksom držanja domaćeg uzgoja na otvorenom. Na sve situacije spremni su i lovci. "Imali smo pojačan odstrel divljih svinja. Dosad nije bilo sumnjivih dojava", kaže predsjednik Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije Zlatko Stolnik.
U Ministarstvu poljoprivrede ističu kako se na dnevnoj bazi prati situacija s afričkom svinjskom kugom.
- Ona se na području EU-a širi puno dalje i brže zbog ljudskog faktora nego zbog prirodno uvjetovane migracije divljih svinja. Pojava kuge u divljih svinja u Belgiji također je najvjerojatnije povezana s ljudskim faktorom, odnosno kontaktom divljih svinja sa zaraženim materijalom koji je unesen neizravnim putem - ističu u Ministarstvu. Kao najvjerojatniji uzrok pojave bolesti u Češkoj i Mađarskoj je zaraženo svinjsko meso, tj. proizvodi - salame, kobasice.
- Afrička svinjska kuga u Rumunjskoj se uglavnom širi u nekomercijalnim uzgojima s vrlo lošim biosigurnosnim mjerama, iako su zabilježena i izbijanja na nekoliko većih farmi. Prema podacima iz ADNS-a, sustava za prijavu bolesti u EU, do 9. rujna 2018. u Rumunjskoj je prijavljeno 888 izbijanja kuge u domaćih i 34 u divljih svinja. U Bugarskoj se pojavila kod domaćih svinja, a u Belgiji kod divljih. U Mađarskoj i Češkoj prijavljena je samo u divljih svinja i trenutno se nije proširila izvan zaraženog područja zbog provedbe vrlo strogih mjera na zaraženom i rizičnom području - navode u Ministarstvu.
- Spremni smo za sve situacije, no dosad nije bilo ni jedne sumnjive dojave. Formirali smo tim za monitoring, praćenje domaćih i divljih uzgoja. Uvijek je prisutan strah od migracija divljih životinja iz šuma spačvanskog bazena i Baranje jer se afrička svinjska kuga najviše prenosi migracijom, i životinja i ljudi - kaže Strmotić i poziva na kupnju mesa i prerađevina iz naših kontroliranih objekata. U slučaju pojave bolesti i provedbe rigoroznih mjera vlasnik ima pravo na odštetu, no ponovno uvođenje svinja na gospodarstva dopušteno je tek 40 dana nakon završetka čišćenja, dezinfekcije i prema potrebi dezinsekcije na gospodarstvu. Iako afrička svinjska kuga nikada nije zabilježena u nas, njezin negativan utjecaj osjeća i Hrvatska i to, ističe predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja Goran Jančo, preko pada cijena svinja, a kao odgovor na pojavu bolesti na sjeveru Mađarske.
- U nas su se tada pojavile svinje za 7 kn/kg, što je direktno ugrožavanje naše proizvodnje, a cijena koja nas proizvođače košta je oko 8,90 kn/kg i njome samo podmirujemo troškove prasaca i hrane - kaže Jančo.
Hrvatska kao članica EU-a primjenjuje odredbe kojima Europska komisija, ovisno o proširenosti bolesti, određuje tzv. mjere regionalizacije, čime se područje zaraženo ili rizično od afričke svinjske kuge stavlja pod ograničenje prometa živih svinja, mesa i proizvoda. Zbog pojačanog rizika od afričke svinjske kuge Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane od kolovoza 2017. poduzima niz mjera na prevenciji i podizanju svijesti o bolesti. Uz ostalo, u svibnju je ažuriran nacionalni krizni plan za borbu protiv te bolesti, kontaktirano je s lovcima, Carinskom upravom i MUP-om, čime se traže pojačane kontrole... Jedina učinkovita mjera zaštite od unosa virusa je visoka razina biosigurnosti, poručuju iz Ministarstva.