S hrvatskim europarlamentarcem Davorom Škrlecom razgovarali smo o njegovim aktivnostima u Europskom parlamentu, kao i planovima uoči europskih izbora sljedeće godine.

Ove se godine u Europskom parlamentu podosta pričalo o važnosti tzv. kružnog gospodarstva. U kojoj se mjeri time može produžiti životni vijek proizvoda i smanjiti količina otpada?
- Pojam kružna ekonomija najčešće se povezuje samo s problemom gospodarenja otpadom i recikliranjem, a zapravo je puno širi. Iako je Europska unija trenutačno svjetski lider, globalni suparnici također ubrzano mijenjaju svoje nacionalne ekonomije. Pokretač je bila okolišna politika EU-a u kombinaciji s ekonomijom općenito. Gospodarstvo EU-a veliki je uvoznik prirodnih sirovina i energije, a potrošački mentalitet linearne ekonomije izazvao je gubitak lokalnih radnih mjesta jer su nestali brojni obrti koji su popravljali razne uređaje, alate, obuću. Istovremeno gomile otpada završavaju na odlagalištima zbog „programiranih“ kvarova, pa imamo problem životnog vijeka proizvoda te je popravljanje proizvoda često nemoguće ili neisplativo, a ni recikliranje nije često isplativa opcija jer je komplicirano rastavljanje uređaja. Akcijski plan za kružnu ekonomiju koji je predstavila Europska komisija u prosincu 2015. godine razvija se kako je planirano, a ključni dio predstavlja zakonodavni paket kružne ekonomije - šest direktiva o gospodarenju otpadom, koji će uz ostale povezane dijelove EU zakonodavstva, gospodarstvu EU-a poslati jasan signal za promjenu. Ako tomu dodamo ciljeve u idućem višegodišnjem financijskom okviru EU-a i kohezijskoj politici EU-a koji favoriziraju principe kružne ekonomije, znatne promjene bi se svakako trebale dogoditi u idućih deset godina.

Do 2030. godine sva plastična ambalaža treba biti prikladna za recikliranje i uvedene mjere za smanjenje utjecaja jednokratne plastike. Koliko je to pitanje važno i u kojoj je mjeri taj rok realan?
- Kad vam analize pokažu da ćemo poslije 2030. godine u morima imati više plastike nego ribe, onda shvatite koliko je to pitanje važno. Činjenica je da danas imamo prekomjerno i nepotrebno korištenje ambalaže, gdje je plastika za jednokratnu upotrebu posebno istaknuta kao problem jer ne postoje sustavi njezina prikupljanja i najčešće završi u okolišu. Tipičan primjer su lake plastične vrećice ili posude u kojima se pakira voće ili povrće. Takva plastika kad završi u okolišu, raspada se u mikroplastiku i već je prisutna u hrani koju jedemo, pa čak i u flaširanoj vodi. Dodatni okidač za promjene bila je zabrana uvoza nerazvrstanog plastičnog otpada koji je uvela Kina u prosincu 2017. godine te se EU našao u velikim problemima s velikim količinama plastike koja se nije reciklirala. Osim toga, za uspješno recikliranje pojavio se problem ambalaže koja se sastoji od više različitih slojeva plastike (npr. pakiranje mesa ili sireva da zadrže svježinu) ili kompozitne ambalaže koja osim sloja plastike ima slojeve papira i aluminija. Rokovi koji su postavljeni povezani su s financiranjem javnim novcem iz fondova EU-a i privlačenjem investicija privatnog kapitala, i zbog toga smatram da su realni, samo ovisi kako će koja država uspješno implementirati javne politike i pametno iskoristiti alocirani novac za te namjenu.

Kako komentirate nedavnu američku presudu vezano uz glifosat Monsanto, kao i činjenicu da domaći poljoprivredni proizvođači brane glifosat kao – učinkovit?
- Nakon saslušanja koje smo imali na Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u Parlamentu, bilo je jasno da su predočeni dokazi kako Monsantno nije transparentan u objavi internih istraživanja i da sakriva informacije o mogućim posljedicama na ljudsko zdravlje takvi da će sigurno izgubiti sudski spor ako će sud biti neovisan. Međutim, imamo i problem lokalno u EU, jer dvije ključne agencije EU-a, jedna za sigurnost hrane i druga za kemikalije čak i pod prijetnjom tužbe kod Suda Europske unije nisu htjele dostaviti studije na temelju kojih su htjele odobriti produžetak autorizacije glifosata za čak 15 godina. Podsjećam na dvije činjenice, kako je 15 dodataka koji su korišteni kao pojačivači djelovanja glifosata zabranjeno jer su dokazano kancerogeni, da je glifosat sveprisutan oko nas, a da nikog ne uzbuđuje statistika kako je u Hrvatskoj sve više oboljelih od karcinoma i da je glifosat direktno povezan s GM usjevima koji su genetski modificirani upravo na način da se glifosat može primjenjivati u suzbijanju korova bez obzira na razvojni ciklus GM usjeva. Glifosat je sigurno učinkovito i financijski najpovoljnije rješenje za domaće proizvođače, ali prema iskustvima npr. francuskih poljoprivrednika, višegodišnja upotreba glifosata na poljoprivrednom zemljištu dovodi do toga da tlo postaje mrtvo, bez života, čak do dubine od 1 m. Naši istaknuti znanstvenici upozoravaju da ako nastavimo s današnjom praksom, za 30 godina ostat ćemo bez naših najplodnijih poljoprivrednih površina za proizvodnju hrane.

Koliko ste zadovoljni učincima svog rada u Europskom parlamentu i što su, kada se osvrnete na protekle četiri godine, teme koje su najviše zaokupljale vašu pozornost, kojima ste se najviše bavili?
- Prije izbora za Europski parlament 2014. godine izjavio sam kako će se u ovom mandatu Europskog parlamenta određivati klimatska i energetska politika EU za razdoblje do 2030. godine, i ako mi se pruži prilika da želim aktivno sudjelovati u njezinu kreiranju. U toj sam namjeri uspio jer sam bio izvjestitelj svoje grupe za cijeli zakonodavni paket kružne ekonomije i dijelom za zakonodavni paket Energetske unije u području tržišta električne energije. Član sam dvaju najutjecajnijih odbora u Parlamentu: Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), a u Odboru za industriju, istraživanje i energiju (ITRE) jedini sam zastupnik iz Hrvatske. Kao zamjenski član u Odboru za regionalni razvoj (REGI) usmjerio sam svoje djelovanje na makroregionalne strategije EU-a i primjenu kohezijske politike EU-a, dvije izrazito važne teme za razvoj Hrvatske i uspješno korištenje EU fondova. U tom odboru bio sam izvjestitelj Parlamenta za mišljenje o kohezijskoj politici i kružnoj ekonomiji, tako da svoje glavne teme iz odbora ENVI i ITRE povezujem s financiranjem i primjenom u odboru REGI, s naglaskom na jačanju lokalne ekonomije i poduzetništva. U prvoj polovini mandata bio sam zamjenski član u Odboru za transport i turizam, pa sam uspio istaknuti teme koje su važne za Hrvatsku: održivi i pristupačan turizam te razvoj i elektrifikacija željeznice. Izdvojio bih još četiri aktivnosti koje su poticale građane Hrvatske na njihovo aktivnije uključivanje u život EU-a i kroz koje sam uspio ostvariti dobru suradnju s udrugama u Hrvatskoj: kampanje protiv otpada u moru, izmjena Zakona o zaštiti životinja (no-kill skloništa za pse), kampanja protiv primjene glifosata i posljednja aktivnost koja je interesantna svim građanima Hrvatske, uspješna kampanja za ukidanje zimsko-ljetnog računanja vremena, odnosno da prestanemo s praksom pomicanja kazaljke na satu dva puta godišnje.

U Europski parlament izabrani ste s liste ORaH-a, nakon čega je uslijedila potpuna marginalizacija te stranke. Danas ste nezavisni zastupnik, razmišljate li uopće o eventualnom novom mandatu i kako uopće doći do njega?
- Fokus mojih aktivnosti je da rad u Europskom parlamentu bude što kvalitetniji i koristan za građane Republike Hrvatske i EU-a. Dovoljno je pogledati rezultate na portalu "MEP Ranking" koji prati aktivnosti zastupnika i prema tome ih rangira. Kad se pogleda rezultat prema ukupnom zbroju ostvarenih bodova, "držim" sigurno četvrto mjesto, međutim kad se izdvojeno promatra rad u odborima koji je najzahtjevniji za mene osobno i za moje suradnike i koji uzima u obzir broj izvješća i mišljenja za koja sam bio izvjestitelj, onda sam u hrvatskoj delegaciji na drugom mjestu s brojem izvješća te na prvom s brojem mišljenja. Politička situacija u Hrvatskoj, pa i u EU, u jednoj je velikoj tranziciji i većina se slaže kako će idući izbori za Europski parlament biti veliki izazov za sve političke opcije kao i njegov sastav u idućem mandatu. Meni osobno veći izazov predstavlja kako u Hrvatskoj implementirati javne politike EU-a u čijem sam kreiranju sudjelovao i u budućnosti se vidim kao partner na projektima svima koji se zauzimaju za bolji život u Hrvatskoj.