Ekonomija
ERDUTSKI VINOGRADI S RJEŠENJEM ZA NEDOSTATAK LJUDI

Dva suvremena kombajna brža i jeftinija od 500 berača u vinogradu
Objavljeno 5. rujna, 2018.
Berače grožđa u Slavoniji, čini se, teže je pronaći nego dobre kupce vina

Berba grožđa u većini vinograda u punom je jeku. Zbog vremenskih prilika berba je počela nešto ranije nego što je to uobičajeno. Ljudi su izuzetno traženi jer berba zahtijeva radnu snagu koja je u Slavoniji, Baranji i Srijemu itekako deficitarna. Berače grožđa čini se teže je pronaći nego dobre kupce vina.


U Erdutskim vinogradima, koji imaju najveću plantažu vinograda u Hrvatskoj u jednom komadu, na površini od čak 450 hektara, grožđe umjesto berača beru - dva stroja. Erdutski vinogradi najveća su vinarija istoimenog vinogorja, jedinstvenog po tome što čine poluotok koji Dunav oplahuje s tri strane. U toj vinariji već šestu godinu berbu obavljaju strojno, čime su riješili veliki problem s nedostatkom ljudske radne snage potrebne u berbi. U ponedjeljak smo proveli jedno prije podne u toj vinariji kako bismo iz prve ruke vidjeli kako izgleda kruna vinogradarskog posla i istovremeni početak procesa u vinskom podrumu.
- Berbu smo počeli ove godine 18. kolovoza. Ovo je šesta godina kako grožđe beremo strojno, s pomoću dva vrlo učinkovita kombajna. Jedan je samohodni, a drugog vuče traktor. Riječ je o strojevima u kojima je ugrađena vrhunska tehnologija i njihovim smo radom izuzetno zadovoljni - kaže nam Pero Grgić, direktor Erdutskih vinograda, koji nas je proveo po vinogradu i vinariji.
Erdutska vinarija vino proizvodi s oko 450 hektara vlastitih vinogradarskih površina i 60-ak hektara koje ima u dugogodišnjem zakupu. Na površini od 64 hektara prošle godine iskrčen je vinograd te je ona pripremljena za sadnju novog vinograda iduće godine.
Utrka s vremenom

U vinogradu su u ponedjeljak ujutro, neposredno nakon kiše koja je pljusnula noć prije, radila oba berača. Glavni tehnolog Mladen Alpeza pojašnjava kako su kombajni u berbi graševine koja je dominantna sorta u Erdutskim vinogradima.
- Danas bismo, da beremo ručno, imali velikih problema jer zbog povremenih pljuskova ljudi ne bi mogli ni ulaziti u vinograd. A u berbi, posebice u ovakvim uvjetima, kada zbog kiše prijete veliki gubitci, nastanak bolesti ili truleži grožđa, svaki je sat važan. Strojevi nam zbog toga donose veliku korist. Oni rade praktično 24 sata na dan, dakle i noću. Jedan kombajn može obrati grožđe s površine od deset hektara u jednom danu. Dnevno tako beremo 20 hektara. Jedan kombajn zamjenjuje 250 ljudi koje je danas vrlo teško pronaći. Nama sada u smjeni radi 12 ljudi. Da beremo ručno, berba bi trajala znatno duže. Ovako ćemo je završiti za mjesec dana. Osim toga, za hektar vinograda obranog ručno morali bismo izdvojiti između četiri i pet tisuća kuna, dok nas strojno branje iste površine stoji oko dvije tisuće kuna - govori Alpeza, dok jedan od kombajna ubrano grožđe iskipava u traktorsku prikolicu kako bi za samo dvadesetak minuta završilo u vinariji. Ovo je važan podatak s obzirom na to da mnogi vinari kod strojne berbe kao nedostatak ističu to što se pri berbi velik dio grozdova i boba praktično razbije, pri čemu odmah nastaju sokovi. Sve grožđe, zajedno sa svojim sokovima, što je jako važno, iz vinograda vrlo brzo završava u vinariji.
Alpeza ističe da kombajn praktično vode senzori te se on sam prilagođava trsovima. U jednom prohodu s jednog na drugi kraj vinograda koš berača velikim se dijelom napuni te se sadržaj na kraju reda isprazni u traktorsku prikolicu. Stroj se osim redovima vinograda i trsovima prilagođava hidraulikom i nagibima površine kojom se kreće.
Glavna enologinja Edutskih vinograda Melita Rumbak ističe da je u dosadašnjem dijelu berbe zadovoljna onim što iz vinograda dolazi u vinariju. - Posebice kod graševine šećeri su ove godine doista visoki. Kiseline su nešto niže, zbog visokih noćnih temperatura. No, to su brige nas koji radimo u podrumu, krajnji konzumenti ne moraju se brinuti. Mi ćemo u svakom slučaju dovesti do toga da naši potrošači u konačnici dobiju kvalitetna i izbalansirana vina i uživaju u njima - kaže Rumbak.
Nagrađeni Rose

U Erdutskim vinogradima posebice su ponosni na svoj Rose 2017, nastao od pinota crnog, izvrsno "ljetno" vino koje je na inozemnim ocjenjivanjima zavrijedilo brojne nagrade. Rose je prvi put predstavljen u studenom prošle godine u Hong Kongu, gdje je ocijenjen kao jedan od najboljih rosea na toj izložbi, gdje je sudjelovalo više od tisuću izlagača iz 38 zemalja cijelog svijeta. Ove ocjene potvrđene su na jednom od najvećih europskih vinskih sajmova - Vinitaly 2018, u Veroni, u travnju ove godine, gdje je Rose 2017 ocijenjen s 90 bodova i uvršten je u knjigu vina s pet zvjezdica.
Rumbak ističe da su u svijetu, pa i u nas tražena lakša vina sa svježim voćnim aromama i nižim udjelima alkohola, obvezno ispod 12 posto. I crne vinske sorte u Erdutskim vinogradima postaju sve važnije za tu vinariju, premda oko tri četvrtine čitave proizvodnje otpada na bijele sorte, ponajviše na najvažniju graševinu.
Berba će u vinogradima erdutske vinarije potrajati još nekoliko tjedana. Za enologe će najveći posao početi završetkom berbe. A već iduće zime počet će se pojavljivati u prvim javnim kušanjima plod napornog rada u vinogradu i podrumu u obliku mirisnih i svježih graševina, traminaca ili chardonnaya...
Igor Mikulić
U Erdutskim vinogradima posebice su ponosni na svoj Rose 2017, koji je u Veroni uvršten u knjigu vina s pet zvjezdica
Polovina vina ide u izvoz
Predsjednik nadzornog odbora Erdutskih vinograda Josip Pavić ističe da je ta tvrtka u protekle četiri godine proizvodnju gotovo udvostručila, na oko četiri milijuna litara godišnje. "Tržište nas nije čekalo. Morali smo se okrenuti izvozu u uglavnom europske zemlje - Austriju, Češku, susjedstvo... Velik dio tog vina prodavali smo u rinfuzi. No, nama je to bilo važno zbog ulaska na to europsko tržište. U te tri-četiri godine mnogo toga smo naučili, upoznali aktere na tržištu, njihov način razmišljanja, strukturu i želje kupaca... Ista graševina nije jednako prihvaćena u Hrvatskoj i Austriji ili Češkoj. Imali smo i prije nešto izvoza u Kinu, istupamo na mnogim svjetskim izložbama. Sada otprilike polovinu proizvodnje plasiramo na inozemnim tržištima", naglašava Pavić.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana