Promjene u poreznom sustavu prije dvije godine donijele su porezno rasterećenje od 3,6 milijardi kuna, a izmjene s kojima se planira krenuti s početkom iduće godine značit će rasterećenje za dodatnih 2,7 milijardi kuna.

Ministar financija Zdravko Marić na konferenciji za novinare u četvrtak, u Banskim dvorima, predstavio je novine u sustavu poreza na dodatnu vrijednost (PDV), na dohodak te u sustavu doprinosa, ističući kako je to nastavak poreznog i administrativnog rasterećenja koje je krenulo poreznom reformom s kraja 2016. godine. Kako bi se smanjio regresivni efekt PDV-a od početka iduće godine smanjila bi se stopa PDV-a s 25 na 13 posto na svježe meso i ribu, voće i povrće te pelene. Podsjećajući da su u poreznoj reformi smanjene stope PDV-a i za isporuku električne energije i odvoz smeća, ministar Marić je ustvrdio kako se s tim smanjenjem za stanovanje te planiranim smanjenjem stope PDV-a za svježe voće i ribu te voće i povrće "dolazi do iznosa od gotovo dvije trećine potrošnje prosječne hrvatske obitelji s najnižim dohotkom". "Naše računice pokazuju da bi, pod pretpostavkom korekcije cijena, jer mi to ne možemo narediti, ali tržište mesa i ribe je itekako konkurentno i smatramo da će odraditi svoje, ovo u strukturi potrošnje na prosječnoj hrvatskoj obitelji bilo na razini od 872 kune godišnje", projekcija je koju je iznio ministar financija za najavljeno sniženje stope PDV-a na određene proizvode od početka iduće godine.


Novost u sustavu PDV-a, a koja je usmjerena učinkovitosti ubiranja i smanjenju različitih vrsta zlouporaba, je i da bi porezni obveznici ušli u sustav PDV-a čim tijekom godine ispune uvjete za ulazak (prag za ulazak trenutačno je 300 tisuća kuna), a ne kao sada, da ulaze s početkom iduće kalendarske godine.
Ministar financija podsjetio je da poduzetnici imaju mogućnost odbitka 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz čija vrijednost ne prelazi 400 tisuća kuna. Za odbitak pretporeza dobili smo suglasnost Europske komisije, ali je ona naznačila da utvrđenje praga nije osnovano te će se taj prag od 400.000 kuna brisati. Znači, poduzetnicima ostaje olakšica odbitka od 50 posto pretporeza, ali se eliminira prag vrijednosti, naglasio je.
U sustavu doprinosa na plaće Marić kaže kako bi se ukinuli doprinosi od 0,5 posto za ozljede na radu koji ide Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, kao i doprinos od 1,7 posto za zapošljavanje, koje ide Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. No, zato bi se povećao doprinos za zdravstveno osiguranje - s 15 na 16,5 posto. Prema tom prijedlogu umanjio bi se trošak poslodavcima za oko 900 milijuna kuna, dok bi povećanje doprinosa za zdravstveni sustav značilo 1,35 milijardi kuna više, istaknuo je ministar financija.
Kod poreza na dohodak najavio je širenje razreda za oporezivanje stopom od 24 posto. Naime, stopa poreza na dohodak od 24 posto sada se primjenjuje na dohotke do 17.500 kuna, dok se dohodak iznad tog iznosa oporezuje po stopi od 36 posto. No, po novome bi se prag za oporezivanje stopom od 36 posto podigao sa 17.500 na 30.000 kuna. "Time ciljamo prema viskoobrazovanim kadrovima, prema ICT-u, medicini, farmaciji", rekao je.
Novine se predviđaju i kod paušalnog oporezivanja prije svega privatnih malih iznajmljivača u turizmu. "Kod njih način i obračun ukupnog iznosa datira još iz 2004. godine, a rađen je na temelju zauzetosti jednog kreveta s 35 noćenja, uz prosječnu cijenu po noćenju od sto kuna. No, okolnosti su se bitno promijenile", rekao je Marić, najavljujući da bi se zakonom sada definirale najniže i najviše granice za paušalno oporezivanje, dok bi se sam iznos prepustio lokalnim jedinicama.
Još jedna novost koja nas očekuje početkom iduće godine je, prema ministrovoj najavi, i smanjenje stope poreza na promet nekretninama, s četiri na tri posto.
U trošarinskom sustavu, kaže, prihvaćen je apel autoprijevoznika u robnom cestovnom prijevozu (cargo prijevoz), kojima bi se, uz propisane uvjete, vratio dio iznosa, najviše do minimalne trošarine. Ta je minimalna trošarina sada 330 eura na tisuću litara derivata, rekao je Marić.
Kako je najavio, nakon predstavljanja poreznih izmjena one će ići u prethodnu procjenu, a sredinom kolovoza paket zakona koje to reguliraju ići će u javno savjetovanje koje će trajati dva-tri tjedna. Tako bi ti zakonski prijedlozi u Vladinoj proceduri i na sjednici Vlade bili u drugoj polovini rujna, ići će u dva saborska čitanja te bi stupili na snagu 1. siječnja 2019. godine.

Na sjednici u četvrtak Vlada je prihvatila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2019. do 2021. godine. "Ovo je dokument koji daje makroekonomski okvir projekcijskog razdoblja sljedeće tri godine i stavlja naglasak na tri ključne odrednice – makrookvir u smislu projekcija gospodarskog rasta glavnih agregata, tržišta rada, cijena, poreznih sastavnica BDP-a, potom prihodnu stranu proračuna te limita potrošnje državnog proračuna", kazao je Marić.

U smjernicama se navodi da bi, zahvaljujući nastavku fiskalne konsolidacije, udjel javnog duga u BDP-u trebao u 2019. godini pasti na 71,5 posto, s ove godine projiciranih 74,5 posto. Potom bi u 2020. trebao pasti na 68,5 posto te u 2021. na 65,4 posto. Proračun opće države, nakon lanjskog suficita od 0,8 posto i ovogodišnjeg projiciranog deficita od 0,5 posto BDP-a, iduće godine trebao bi biti u deficitu od 0,4 posto, u 2020. uravnotežen, a u 2021. ponovno u suficitu od 0,5 posto BDP-a. Kretanje stope inflacije, nakon ovogodišnjih projiciranih 1,7 posto, u 2019. i 2020. godini očekuje se da će iznositi 1,6 posto, na u 2020. na 1,7 posto.