Novosti
PREDSTAVLJEN NASTAVAK POREZNE REFORME

Rasterećenje 2,7 milijardi kuna, niži PDV za ribu, meso, voće i - pelene
Objavljeno 2. kolovoza, 2018.
Vlada je odgodila snižavanje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto za 1. siječnja 2020. godine

Promjene u poreznom sustavu prije dvije godine donijele su porezno rasterećenje od 3,6 milijardi kuna, a izmjene s kojima se planira krenuti s početkom iduće godine značit će rasterećenje za dodatnih 2,7 milijardi kuna.


Ministar financija Zdravko Marić na konferenciji za novinare u četvrtak, u Banskim dvorima, predstavio je novine u sustavu poreza na dodatnu vrijednost (PDV), na dohodak te u sustavu doprinosa, ističući kako je to nastavak poreznog i administrativnog rasterećenja koje je krenulo poreznom reformom s kraja 2016. godine. Kako bi se smanjio regresivni efekt PDV-a od početka iduće godine smanjila bi se stopa PDV-a s 25 na 13 posto na svježe meso i ribu, voće i povrće te pelene. Podsjećajući da su u poreznoj reformi smanjene stope PDV-a i za isporuku električne energije i odvoz smeća, ministar Marić je ustvrdio kako se s tim smanjenjem za stanovanje te planiranim smanjenjem stope PDV-a za svježe voće i ribu te voće i povrće "dolazi do iznosa od gotovo dvije trećine potrošnje prosječne hrvatske obitelji s najnižim dohotkom". "Naše računice pokazuju da bi, pod pretpostavkom korekcije cijena, jer mi to ne možemo narediti, ali tržište mesa i ribe je itekako konkurentno i smatramo da će odraditi svoje, ovo u strukturi potrošnje na prosječnoj hrvatskoj obitelji bilo na razini od 872 kune godišnje", projekcija je koju je iznio ministar financija za najavljeno sniženje stope PDV-a na određene proizvode od početka iduće godine.

Više za zdravstvo

Novost u sustavu PDV-a, a koja je usmjerena učinkovitosti ubiranja i smanjenju različitih vrsta zlouporaba, je i da bi porezni obveznici ušli u sustav PDV-a čim tijekom godine ispune uvjete za ulazak (prag za ulazak trenutačno je 300 tisuća kuna), a ne kao sada, da ulaze s početkom iduće kalendarske godine.
Ministar financija podsjetio je da poduzetnici imaju mogućnost odbitka 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz čija vrijednost ne prelazi 400 tisuća kuna. Za odbitak pretporeza dobili smo suglasnost Europske komisije, ali je ona naznačila da utvrđenje praga nije osnovano te će se taj prag od 400.000 kuna brisati. Znači, poduzetnicima ostaje olakšica odbitka od 50 posto pretporeza, ali se eliminira prag vrijednosti, naglasio je.
U sustavu doprinosa na plaće Marić kaže kako bi se ukinuli doprinosi od 0,5 posto za ozljede na radu koji ide Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, kao i doprinos od 1,7 posto za zapošljavanje, koje ide Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. No, zato bi se povećao doprinos za zdravstveno osiguranje - s 15 na 16,5 posto. Prema tom prijedlogu umanjio bi se trošak poslodavcima za oko 900 milijuna kuna, dok bi povećanje doprinosa za zdravstveni sustav značilo 1,35 milijardi kuna više, istaknuo je ministar financija.
Kod poreza na dohodak najavio je širenje razreda za oporezivanje stopom od 24 posto. Naime, stopa poreza na dohodak od 24 posto sada se primjenjuje na dohotke do 17.500 kuna, dok se dohodak iznad tog iznosa oporezuje po stopi od 36 posto. No, po novome bi se prag za oporezivanje stopom od 36 posto podigao sa 17.500 na 30.000 kuna. "Time ciljamo prema viskoobrazovanim kadrovima, prema ICT-u, medicini, farmaciji", rekao je.
Novine se predviđaju i kod paušalnog oporezivanja prije svega privatnih malih iznajmljivača u turizmu. "Kod njih način i obračun ukupnog iznosa datira još iz 2004. godine, a rađen je na temelju zauzetosti jednog kreveta s 35 noćenja, uz prosječnu cijenu po noćenju od sto kuna. No, okolnosti su se bitno promijenile", rekao je Marić, najavljujući da bi se zakonom sada definirale najniže i najviše granice za paušalno oporezivanje, dok bi se sam iznos prepustio lokalnim jedinicama.
Još jedna novost koja nas očekuje početkom iduće godine je, prema ministrovoj najavi, i smanjenje stope poreza na promet nekretninama, s četiri na tri posto.
U trošarinskom sustavu, kaže, prihvaćen je apel autoprijevoznika u robnom cestovnom prijevozu (cargo prijevoz), kojima bi se, uz propisane uvjete, vratio dio iznosa, najviše do minimalne trošarine. Ta je minimalna trošarina sada 330 eura na tisuću litara derivata, rekao je Marić.
Kako je najavio, nakon predstavljanja poreznih izmjena one će ići u prethodnu procjenu, a sredinom kolovoza paket zakona koje to reguliraju ići će u javno savjetovanje koje će trajati dva-tri tjedna. Tako bi ti zakonski prijedlozi u Vladinoj proceduri i na sjednici Vlade bili u drugoj polovini rujna, ići će u dva saborska čitanja te bi stupili na snagu 1. siječnja 2019. godine.
Prihvaćene smjernice

Na sjednici u četvrtak Vlada je prihvatila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2019. do 2021. godine. "Ovo je dokument koji daje makroekonomski okvir projekcijskog razdoblja sljedeće tri godine i stavlja naglasak na tri ključne odrednice – makrookvir u smislu projekcija gospodarskog rasta glavnih agregata, tržišta rada, cijena, poreznih sastavnica BDP-a, potom prihodnu stranu proračuna te limita potrošnje državnog proračuna", kazao je Marić.

U smjernicama se navodi da bi, zahvaljujući nastavku fiskalne konsolidacije, udjel javnog duga u BDP-u trebao u 2019. godini pasti na 71,5 posto, s ove godine projiciranih 74,5 posto. Potom bi u 2020. trebao pasti na 68,5 posto te u 2021. na 65,4 posto. Proračun opće države, nakon lanjskog suficita od 0,8 posto i ovogodišnjeg projiciranog deficita od 0,5 posto BDP-a, iduće godine trebao bi biti u deficitu od 0,4 posto, u 2020. uravnotežen, a u 2021. ponovno u suficitu od 0,5 posto BDP-a. Kretanje stope inflacije, nakon ovogodišnjih projiciranih 1,7 posto, u 2019. i 2020. godini očekuje se da će iznositi 1,6 posto, na u 2020. na 1,7 posto.
Igor MIKULIĆ/H
Andrej Plenković

predsjednik Vlade

KONAČNU VERZIJU USVAJA SABOR

Na upit novinara kako gleda na prijedloge pojedinih koalicijskih partnera koji traže podizanje neoporezivog dijela plaće s 3800 na pet tisuća kuna, ili da se na plaću do pet tisuća kuna plaća 50 posto doprinosa, premijer Andrej Plenković odgovorio je da će konačna verzija poreznih izmjena biti ona koju usvoji Hrvatski sabor. Sada, podsjetio je, slijede interne procedure, javno savjetovanje, potom koordinacija na Vladi, izrada dokumenata, mišljenja svih resora, dva čitanja u Hrvatskom saboru... "Bit će to vježba od nekoliko mjeseci", smatra Plenković. Istaknuo je i da je njegov načelni dojam sa sastanka s koalicijskim partnerima na kojem im je prezentirana porezna reforma da su oni smjerom vrlo zadovoljni.
Zdravko Marić

ministar financija

ZADRŽANE PROJEKCIJE RASTA

Govoreći o Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2019. do 2021., ministar financija Zdravko Marić kazao je kako se nastavljaju dobrim dijelom na program konvergencije i nacionalni program reformi. Istaknuo je da Vlada ostaje pri projekcijama rasta gospodarstva u ovoj godini od 2,8 posto, dok bi u 2019. rast mogao usporiti na 2,7 posto, a u iduće dvije godine na 2,5 posto. Uzimajući to u obzir, ali i porezno rasterećenje, u 2019. ukupni prihodi državnog proračuna projicirani su u iznosu od 134,2 milijarde kuna. U Smjernicama se navodi i da će u 2020. ukupni prihodi proračuna porasti za 3,6 posto, na 139 milijardi kuna, dok se za 2021. ukupni prihodi predviđaju u iznosu od 141,1 milijarde kuna, kazao je Marić.

MOST KRITIČAN

Petrov: Građanima se ništa ne mijenja

Predsjednik Mosta Božo Petrov obrušio se na Vladin prijedlog nastavka porezne reforme ustvrdivši da nije riječ ni o kakvoj reformi, da se građanima s prosječnim primanjima ništa ne mijenja, cijene se neće snižavati, a brutoplaće porast će u prosjeku dvadesetak kuna. Riječ je o neambicioznom kompliciranju ionako zamršenog poreznog sustava kojim se šalje potpuno kriva poruka svima koji bi htjeli ozbiljno i dugoročno ulagati u Hrvatskoj, kazao je Petrov. Istaknuo je da pozdravlja svako smanjenje poreza, kazavši da nema garancija da će doći do snižavanja cijena. Kritizirao je i ministra Milana Kujundžića koji "mimo Vlade i ministra financija najavljuje drastično povećanje poreza na alkohol i cigarete i posljedično uništavanje tisuća radnih mjesta". H

Demografske mjere povećavaju rashode
Što se proračunskih rashoda tiče u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, u 2019. godini ukupni rashodi državnog proračuna projicirani su u iznosu od 139,1 milijardu kuna, a u 2020. planirani su na razini od 140,6 milijardi kuna, dok su u 2021. godini ukupni rashodi planirani na razini od 141 milijardu kuna. Najveće povećanje rashodne strane proračuna za iduću godinu, u odnosu na tekući plan za ovu godinu, očekuje se kod rashoda za mirovine i mirovinska primanja - 1,3 milijarde kuna. Povećanje rashoda u odnosu na ovu godinu očekuje se kod dječjeg doplatka, budući da odnedavno oko 150.000 djece više može koristiti doplatak. Iduće godine za dječji doplatak izdvojit će se ukupno 337 milijuna kuna, rekao je Marić. Za ukupne mjere demografske obnove - dječji doplatak, naknade za dodatni porodiljski, opremu za novorođenčad i subvencioniranje stambenih kredita - rashodi će se povećati u odnosu na ovu godinu za 270 milijuna kuna.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

JEDINSTVENA POLICA OSIGURANJA

Do 75 tisuća kuna zbog naleta vozilom na divljač

2

500 “DOBITAŠA” OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Tvrtke iz sastava Žito grupe s
najviše dobiti u 2017. godini

3

JAVNE SLUŽBE TRAŽE POVIŠICU OD 5,8 %

Od 28. studenoga u štrajku
liječnici, učitelji, kulturnjaci...