Hrvatska se na ljestvici iskorištenosti sredstava investicijskog plana za Europu, tzv. Junckerova plana, našla na 16 mjestu.

Ovog je tjedna Europska komisija objavila da je i premašen zacrtani cilj Junckerova plana iz kojeg su Hrvatskoj odobrena 222 milijuna eura koji bi trebali potaknuti 890 milijuna eura investicija. Prema ulaganjima mobiliziranima iz EFSU-a u odnosu na BDP na vrhu ljestvice nalaze se Grčka, Estonija, Litva, Bugarska i Finska.
Uz potporu proračunskog jamstva Europske unije i vlastitim sredstvima Grupe EIB-a odobreno je ukupno na području EU-a 898 operacija na temelju kojih se očekuje pokretanje ulaganja u vrijednosti od 335 milijardi eura u svih 28 članica EU-a. Time je premašen prvotni cilj od 315 milijardi eura ulaganja postavljen 2015., kada je EFSU pokrenut te je prevladan investicijski jaz nastao kao posljedica gospodarske krize. Očekuje se da će se time poboljšati pristup financiranju za 700.000 malih i srednjih poduzeća. S obzirom na uspjeh EFSU-a, Europsko vijeće i Europski parlament prošle su godine dogovorili produljenje njegova trajanja i povećanje kapaciteta na 500 milijardi eura do kraja 2020. U odnosu na veličinu gospodarstva najveći je učinak ostvaren u državama koje su bile znatno pogođene krizom – Cipru, Grčkoj, Irskoj, Italiji, Portugalu i Španjolskoj. Iako je učinak izravnih ulaganja u tim zemljama posebno velik, izračuni pokazuju da će kohezijske regije (uglavnom istočnoeuropske države), vjerojatno imati veću korist od dugoročnih učinaka.
- Nadmašili smo prvotni cilj od 315 milijardi eura ulaganja te se zahvaljujući djelovanju Europskog fonda za strateška ulaganja do 2020. predviđa otvaranje 1,4 milijuna radnih mjesta i rast BDP-a EU-a za 1,3 posto. Financirali smo projekte koji bez EFSU-a ne bi bili mogući i to bez novog zaduživanja - dvije trećine ulaganja dolazi iz privatnog sektora. Od financiranja radnog osposobljavanja izbjeglica u Finskoj do energije iz obnovljivih izvora u Grčkoj i poljoprivrednih gospodarstava u Bugarskoj, i dalje ćemo proračun EU-a koristiti za ono što se njime najbolje postiže - kao katalizator rasta - komentirao je predsjednik Komisije Jean Claude Juncker.
Inače, ovaj fond sada je usmjeren financiranju malih poduzeća, a moguće ga je koristiti na biogospodartsvo, okoliš i učinkovitost, istraživanje i inovacije, digitalnu tehnologiju, energetiku, socijalne projekte, promet, regionalni razvoj i manja poduzeća.
Tako komisija kao dobar primjer hrvatskog projekta koji je primio potporu navodi i osječki Dentalni centar Čes. Vlasnik ove privatne stomatološke ustanove Josip Čes objašnjava nam kako je pomoć zapravo dobio kroz povlaštenu kamatu na kredit za opremu u PBZ-u.
- Mi smo kupili opremu za 3D intraoralni skener kojim sada možemo napraviti keramički zub za dva sata. Riječ je o investiciji od približno 80.000 eura i prilikom podizanja kredita ponuđena nam je mogućnost povlaštene kamate kroz tzv. Junckerov plan - kaže Čes.