Cestovni promet je uz industriju najveći uzročnik kiselih kiša. Uz utjecaj na kvalitetu života i smanjenje zelenih površina, zbog zagađenja dolazi i do oštećenja pročelja zgrada, posebice kulturne baštine. Dostupna tehnička unaprjeđenja za vozila mogu samo djelomično smanjiti zagađenje zraka. Primjena alternativnih plinovitih goriva može dati puno veći ekološki i društveni doprinos. Beč je uvođenjem više od 500 autobusa na autoplin smanjio emisije lebdećih čestica za 1800 tona godišnje, a u 20 godina za više od 50.000 tona, rekao je Josip Kelemen, potpredsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin, na konferenciji Alternativna goriva i kulturna baština, koju je HGK organizirao u Novoj Gradiški.
Sonja Vidić, stručnjakinja za kvalitetu zraka Državnog hidrometeorološkog zavoda, ističe da je taloženje onečišćenja u istočnom dijelu kontinentalne Hrvatske veći problem u usporedbi s ostalim dijelovima zemlje, čemu znatno pridonosi blizina velikih emisijskih izvora iz susjednih zemalja, ali i velik pritisak prometa. "Potrebno je i dalje pratiti trendove onečišćenja jer podatci pokazuju da je u posljednjih pet godina koncentracija onečišćujućih tvari bez promjene. Takvo stanje u velikoj mjeri pridonosi koroziji materijala u zgradarstvu i općenito djeluje na ubrzano propadanje fasada i kulturnih dobara te zahtijeva pripremu materijala i primjenu odgovarajuće zaštite pri građenju", napomenula je Vidić.
- Hrvatska se, kao malo koja zemlja EU-a, može pohvaliti da ima svoje, 100 posto domaće, hrvatsko alternativno gorivo, i to u suvišku, koje se na žalost izvozi i nedovoljno koristi, a može biti jako dobro tranzicijsko gorivo prema niskougljičnom prometu. Prelaskom na alternativna goriva smanjio bi se i utjecaj fosilnih goriva na okoliš, a posredno i na kulturnu baštinu. Potrebno je i smanjiti promet gradskim središtima i osvijestiti dobrobiti korištenja javnog prijevoza - rekao je predsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin HGK Branimir Palunko. Željka Perković iz Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture istaknula je kako ovakvim događanjima žele proširiti spoznaju o održivom gospodarenju kulturnom baštinom, posebice zaštićenih zgrada i starih gradskih jezgri. I. Bošnjak