Statistički podaci o ranim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini upozoravaju na rekordnu sjetvu uljane repice, kao i na 25 posto više površina pod pšenicom nego lani.

Površina zasijana uljanom repicom u 2017. povećana je za 10.000 hektara, ili za 23,3 posto u odnosu prema godini prije. Uljane repice zasijano je na 53 tisuće hektara, što je, kažu statističari, najveća sjetva od 1990. godine. Povećane su i površine pod pšenicom, kukuruzom, sojom i suncokretom.
Pšenice je zasijano na 145 tisuća hektara, ili 25 posto većoj površini nego u 2017. godini, pokazuju rane procjene površina važnijih usjeva u 2018. godini, koje je objavio DZS. Soje je zasijano na 86 tisuća hektara, ili 1,2 posto više površina nego lani, suncokreta na 40 tisuća hektara ili 8,1 posto većoj površini, a kukuruza na 248 tisuća hektara ili 0,4 posto većoj površini.

Podaci DZS-a pokazuju da je pod šećernom repom 14 tisuća hektara, što je 6 tisuća hektara, ili 30 posto manje površina nego lani.
"Uzrok smanjenjenoj zasijanoj površini šećerne repe jesu loše vremenske prilike i manja otkupna cijena", navode statističari. Površine pod krumpirom ostale su na istoj razini, odnosno zasijano ga je na 10 tisuća hektara.
Podaci o ranim procjenama o zasijanim površinama za važnije ratarske usjeve odnose se na stanje 1. lipnja. Ti su podaci prve informacije koje objavljuje DZS o stanju zasijanih površina na kraju proljetne sjetve.
Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek, kaže kako se iz navedenih podataka može mnogo toga iščitati. Što se tiče trendova u poljoprivrednoj proizvodnji Nad ističe da je u jesen prošle godine napravljen zaokret te se više nego ranije poljoprivrednih proizvođača okrenulo sjetvi ozimih poljoprivrednih kultura i kultura koje imaju rast cijena na tržištu.

Tako je, kako dodaje, proizvodnja pšenice s prijašnjih 98.000 hektara povećana na 142.000 hektara, ječma s 44.000 hektara na 54.000 hektara i uljane repice s 44.000 hektara na 53.000 hektara. - Razloge ovim trendovima treba tražiti u buđenju tržišta pšenice, naime u 2016. godini izvezeno je 429.000 tona pšenice, u 2017. godini 363.000 tona u vrijednosti od 65 milijuna eura. Zbog naglog interesa za sjetvu pšenice lani ove se godine očekuje izvoz od najmanje 400.000 tona. Povećanje površina pod pšenicom dobar je pokazatelj, između ostalog zato što s otkupom ove žitarice na selo stiže prvi novac, a s druge pak strane trebalo bi napokon, a uz pomoć resornog ministarstva, u funkciju staviti što je moguće više doradbenih kapaciteta. Naime, apsurdno je da mi potičemo poljoprivrednu proizvodnju, a veći dio nje završi kao sirovina u izvozu - kaže Nad, te dodaje kako u prilog tome ide i činjenica da je lani izvezena gotovo cjelokupna proizvodnja uljane repice, odnosno 94.267 tona u vrijednosti od gotovo 35 milijuna eura.