Novosti
DEMOGRAFSKA SMRT - STVAR ŽIVOTNOG STILA

Kada bi sve bilo u plaći, visok natalitet bilježile bi i Njemačka i Danska
Objavljeno 18. lipnja, 2018.

Iako se kao glavni razlog demografske smrti Hrvatske navodi loše socioekonomsko okruženje koje nije stimulativno za stvaranje velikih obitelji, te se rješenje za poboljšanje “krvne slike” nataliteta traži u promjeni politike zapošljavanja i rastu primanjima - sociolozi, psiholozi i teolozi upozoravaju kako poražavajuće demografske statistike ima i većina najbogatijih zemalja zapadne Europe.

Stoga razloge za život bez djece, osim u socijalnim prilikama, treba tražiti i u konzumerizmu i individualizmu koji prevladavaju u suvremnom stilu života.

Život bez djece

Američki magazin Time toj je temi nedavno posvetio i naslovnicu, a aktivisti promicanja života bez djece proglasili su 1. kolovoza Međunarodnim danom života bez djece.

- Socioekonomski uvjeti svakako pridonose lošim demografskim trendovima, ali kada bi sve bilo u radnom mjestu i visokim primanjima, onda bi Njemačka ili Danska imale najveći natalitet, a nažalost znamo da to nije tako - komentirao je za naš list teolog i akademik, prof. dr. sc. Pero Aračić.

Njegove riječi potvrđuje i činjenica da prosječni udio odraslih bez djece u Europi trenutačno iznosi 14 posto. Rezultati su to koje je pokazala francuska studija Population & Societes. Gospodarski i kulturni trendovi u posljednjih pedeset godina pokazuju da se sve više muškaraca i žena odlučuje za život bez djece. Taj broj u zapadnoj i sjevernoj Europi nastavlja rasti, a statistike pokazuju da se žene južne Europe najrjeđe odlučuju za majčinstvo. Tako četvrtina stanovnica južne Europe rođenih 70-ih godina prošlog stoljeća nikada neće imati djecu. Prema jednom istraživanju u Hrvatskoj je čak 27 posto bračnih parova bez djece.

Zemlje članice Europske unije s najvišom stopom nataliteta u 2016. bile su Irska (13,5 djece na 1000 stanovnika), Švedska i Velika Britanija (11,8), te Francuska (11,7). No, statistike nisu uzimale u obzir je li za povećanje nataliteta u tim zemljama zaslužan priljev imigranata. Najniže stope nataliteta zabilježene su na jugu Europske unije i Balkanu. Tako su to Italija (7,8 novorođenčadi na 1000 stanovnika), Portugal (8,4), Grčka (8,6), Španjolska (8,7), Hrvatska (9,0) i Bugarska (9,1). Prosječna je stopa nataliteta u EU deset djece na 1000 stanovnika. Veliki problem s natalitetom ima i primjerice Danska. Unatoč velikim pravima i povlasticama koje u toj bogatoj zemlji imaju majke, svaka od njih rodi tek 1,7 djece, što je nedovoljno za održavanje broja stanovništva iznad granice izdrživog. Dio odraslih bez djece navodi da je to i posljedica široko dostupne kontracepcije, mogućnosti produljenja reproduktivnog razdoblja i veće obiteljske nesigurnosti.

Sociolozi napominju kako je danas mladima od obitelji važnija karijera. Studija, među ostalim, potvrđuje i podatak da je među ženama koje se nisu odlučile za majčinstvo veći postotak bolje obrazovanih žena. Nakon završetka fakulteta žene se žele zaposliti i izgraditi karijeru. Nekima to uspije u veoma kratkom roku nakon diplome, a neke žene to pokušavaju godinama. No, većina ih tek u kasnim 20-ima može reći da je pronašla karijeru koju žele graditi i napravila dobre temelje za nju.

Promjena vrijednosti

Tu je i aspekt zabave jer žene koje su svoje dvadesete utrošile na obrazovanje i izgradnju karijere u 30-ima su spremne za zabavu. Žele putovati svijetom i iskoristiti prednosti financijske neovisnosti. Muškarci nisu puno različiti u takvim stavovima i planovima.

- Svijet vrijednosti promijenio se i institucija braka više ne vrijedi. Tako je 80-ih godina prošlog stoljeća na 1000 brakova bilo osam do devet razvoda. Sada se raspada svaki drugi do treći brak. Danas svatko ima pravo na subjektivno izjašnjavanje o tome kako želi živjeti, i to mu se mora i ozakoniti. U konzumerističkom i potrošačkom mentalitetu čovjeku ne odgovara ništa što mu u tome smeta, a svi znamo koliko djeca traže brige i vremena. Kada gledamo iz teološkog aspekta, onda je problem što ljudi više ne vjeruju da su sustvaratelji novih bića zajedno s Bogom. Crkva tu ne smije prati ruke i treba jasno reći da mi nismo uspjeli našim vjernicima približiti biblijsku poruku i naši vjernici su izgubili tu dimenziju pogleda na život - direktan je prof. Aračić.

Ipak, prema francuskom istraživanju, kao glavni razlog odluke za život bez djece mladi ljudi navode nemogućnost zapošljavanja, sve zahtjevnije karijerne i poslovne zadatke te nestimulativnu obiteljsku politiku u kojoj je još uvijek jako prisutna neravnopravnost među spolovima koja se odnosi na obiteljski život i brigu o djeci. Upravo se s tim slaže i poznata psihologinja, prof. Mirjana Krizmanić, koja naglašava kako je glavni razlog odlaska mladih iz Hrvatske ovdašnji način života u kojem je sve isto kao i prije 50 godina.

- Mladi znaju svoje vrijednosti i nakon što su uložili godine u svoje obrazovanje, ne žele se ponižavati i moliti da posao dobiju preko veze umjesto zaslugom svojih kvalifikacija. Mladi imaju ponos i taj ponos radije nose sa sobom tamo gdje će biti vrednovani u skladu sa svojim kvalifikacijima. A Hrvatska ostaje bez mladih i njihove buduće djece, koju će možda onda ipak roditi u Njemačkoj ili Irskoj - zaključuje prof. Krizmanić.

Nefreteta Z. EBERHARD

Pero Aračić

teolog i akademik

U konzumerističkom i potrošačkom mentalitetu čovjeku ne odgovara ništa što mu u tome smeta, a svi znamo koliko djeca traže brige i vremena.

ZA OBNOVU - TROJE DJECE PO ŽENI

Demograf Stjepan Šterc nedavno je izjavio kako bi svaka žena u Hrvatskoj trebala roditi troje djece da bi se stanovništvo naše zemlje obnovilo. Hrvatski se građani na ulazak u bračnu zajednicu odlučuju sve kasnije - mladenka koja je 2016. prvi put ulazila u brak imala je prosječno 28,3, a mladoženja 31,1 godinu. Prosječna dob pri vjenčanju od devedesetih godina naovamo narasla je za pet godina.

trendovi

SVIJET VRIJEDNOSTI PROMIJENIO SE U 21. STOLJEĆU

Četvrtina stanovnica južne Europe rođenih 70-ih godina prošlog stoljeća nikada neće imati djecu

Možda ste propustili...

NEPRIHVATLJIVI ILEGALNI PRIJELAZI GRANICA, ALI I GETOIZACIJA

Hranić: EU još nema odgovor na dolazak migranata