Kultura
POSVETA SVIM MATOŠEVIM ODLASCIMA

Velikan kojega poštujemo, a ne čitamo ni izbliza toliko koliko je njegova veličina otvorena
Objavljeno 14. lipnja, 2018.

TOVARNIK

Društvo je hrvatskih književnika, svojim istočnohrvatskim ogrankom, s Općinom Tovarnik organiziralo program označavanja 145. rođendana Antuna Gustava Matoša, kao i petogodišnjicu od izvedbe programa u kojem je tada sudjelovalo 30-ak humanističkih znanstvenika iz Hrvatske, Mađarske, Australije, SAD-a i Poljske, a rezultat je bio zbornik s četiri rastuća izdanja, desetak seminara, kolokvija i aktiva za hrvatsko školstvo te biblioteka Matošev Milenij.

Na 140. njegov rođendan skupilo se u Tovarniku društvo i nazdravilo Matošu s 20-ak radova suglasnih oko toga tko je najveći hrvatski pisac svih vremena. Zdravicu je izrekao Krešimir Bagić, a Vlasta Markasović i Miroslav Mićanović prvi replicirali, uskočili su Boris Škvorc i Sanjin Sorel...

Saziv je tada, kao i ove godine, organizirao Mirko Ćurić kao predsjednik Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog DHK, koncepcijom katedre za hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku, odnosno njezina šefa Gorana Rema, te uz idejni poticaj dekanice UAOS-a Helene Sablić Tomić i suradnju katedre za hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Radove je objavio najugledniji inozemni kroatistički časopis uredničkim potpisom Krystyne Pieniazek Marković i Gorana Rema, kao suprireditelja, a radovima se priključilo i nekoliko jakih polonista svojim matošologikama. Zbornik je zatim kroz 300 primjeraka otišao u diseminaciju – kao poklon svim sudionicima Međunarodnog kroatističkog kongresa u Vukovaru i Vinkovcima 2014. Od tada su, u niz radova, “sijevnule” stotine referenci na Zbornik, a iste je jeseni Zbornik krenuo hrvatskim školama u višekratnu izvedbu AZOO i agentice Izabele Mlinarević, kao seminar za školske kroatiste i knjižničare, uz predavanja Ružice Pšihistal, Sanje Jukić, Ivana Trojana, Zoltana Medvea i Gorana Rema s FFOS-a, Krešimira Bagića i Marine Protrka s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Igora Gajina s UAOS-a, Stjepana Blažetina iz Pečuha te Mirka Ćurića iz Ogranka DHK.

Širenje aktivnog čitanja

Dok je matoševski aktiv AZOO u Čačincima bio sintetiziran totalnim školskim projektom, a bio je i neformalnim svjedokom veselog društva roda na školskom dimnjaku, para koji je dobio dakako imena Tonka i Gustl, dotle iz poljskog, časopisnog, znanstveno međunarodno recenziranog izdanja zbornika o Matošu, došlo se i do već dva mijenjana i dopunjavana izdanja upućena hrvatskoj kulturi. Najekstenzivnije, drugo, zeleno, je izdanje predstavljeno u Tovarniku ovoga kasnog i vrućeg proljeća. I to u društvu još dviju knjiga – proizašlih iz AZOO-predavanja - koja su Ružica Pšihistal i Ivan Trojan održavali na već spomenutom aktivu, svečano posvećenu tada 100-godišnjici Matoševe smrti.

U tom smislu, širenja i ustaljivanja aktivnog čitanja Matoša, izdanje je prireditelja Gorana Rema “Antun Gustav Matoš - Matrica moderniteta” zapravo zbornik-reader, vodič kroz načine razumijevanja i studiranja Matoša (datacijski iz 2016.), čime je nakon prvog i Pozivnog tovarničkog skupa iz 2013., s nastavcima u Poznanjskiim Studijima Slawisticznim 2014., pa prvim hrvatskim izdanjem u 2015. – postavljen pun svakogodišnji kontinuitet znanstvenog Matoševanja.

Naime, prošle je godine najsloženiji Matošev stihovni tekst, poemu “Mora”, stručno i znanstveno priredila Ružica Pšihistal, te na Danima Kozaraca u Vinkovcima za knjigu bila nagrađena Poveljom za znanost. Doslovce na Matošev je rođendan iz tiska izašla jedina cijelosna Matoševa drama Malo pa ništa, priređena stručnim radom Ivana Trojana!

Matošev milenij

Sva tri izdanja Zbornika (četvrto je elektronsko), kao i dvije knjige za 145. su rođendan predstavljene u Tovarniku, a njihov kontinuitetni naslov Matošev milenij sljedeće se godine nastavlja knjigom Vlaste Markasović o kultu forme matoševske sonetologike, s dakako uvrštenim pedesetijednim Matoševim sonetom.

Glazba u sastavu ovoga tovarničkog programa najorganskiji je mogući sadržaj kojega je očekivati na svečanom rođendanskom partiju vječnog Gustla!

Izvođač glazbenog sadržaja, Srđan Bulat, univ. spec. mus. Master of Arts, Royal Academy of Music, London, impresionirao je izvedbama Rogondija, Rodriga i Šuleka, a posebice Fumićeva Nokturna, i time bio primjeren jer je tako impresivno nastupio uz jedinstvenu Priču genija secesije, neosimbolizma i dakako - impresionizma.

Zbornička izdanja je predstavio prireditelj i šef katedre za hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku – Goran Rem, podsjetivši da je ukupni taj petogodišnji projektni rad na Matošu, provođen kroz kroatistiku, srednjoeuropsku slavistiku i samo hrvatsko školstvo, suglasan s davnom rečenicom postmodernog mudroslovnika Bore Pavlovića, kako je Matoš ne samo hrvatski književnik nego hrvatska književnost. Širina petoljetnog rada upravo je to i nastojala pokazati kao neupitno.

Urednica dvaju kulturalnih izdanja, crvenog i zelenog sveska, stilističarica Sanja Jukić, ukazala je na radnu i plodnu otvorenost skupina pitanja, koje je Zbornik, modernim teorijskim čitanjima gusto pribran na Matoševo pismo, označio: od kulturalno-kontekstne, tekstno-interpretativne, transstilističke, intermedijalne, do metateorijske.

Tekst koji nas testira

Autorica snažne interpretacijske znanstvene studije iščitavanja poeme Mora, tradiciologinja Ružica Pšihistal, podvukla je da je riječ o tekstu koji nas testira i ovjerava nam realnost naše vlastite pismenosti. Poema je, istovremeno, a kako veli jaki znalac Matoševe lirike Zoran Kravar, antimodernistička, jer implementira puk kao mjesto smisla, ali i protoavangardna: jer je postapokaliptična.

Dramatolog Ivan je Trojan priredio prvo zasebno i knjigovno samostalno izdanje jedine cijelosne Matoševe drame, istaknuvši da je riječ sigurno o najvećoj mogućoj bliskosti trivijalnim žanrovima ili pak upravo trivijalnome kao polju žanrovskog razvoja i rada na čitateljskoj blizini. Trojan je podvukao da smo dobili, iz vlasništva HAZU, odobrenje i za kompletnu objavu faksimila rukopisa.

Vrhunska vinkovačka književnoznanstvenica Vlasta Markasović, najavila je izlazak sljedeće knjige iz Matoševog Milenija, svezak najpoznatijih i najiščitavanijih Matoševih tekstova – soneta. Usprkos čestim iščitavanjima, ti su tekstovi stalno rastvoreni za daljnje interpretacijsko uživanje, pa će tim putem ići njen rad.

Sunakladnica Matoševog Milenija, urednica izdanja Zavoda za kulturu Hrvata u Vojvodini, Katarina Čeliković, dala je lajtmotivnu rečenicu cijelog predstavljanja rekavši da smo, ove sretne večeri, uz velikana kojega poštujemo, a ne čitamo ni izbliza toliko koliko je njegova veličina otvorena.

Načelnica je Tovarnika Ruža Veselčić-Šijaković istaknula da nikada do sada nije tovarnička vijećnica bila ovako ispunjena umjetnošću i znanošću kao te večeri, i da je posveta svim Matoševim odlascima kao najkreativnijim mogućim vraćanjima. N.Vekić

soneti

NAJPOZNATIJI I NAJIŠČITAVANIJI MATOŠEVI TEKSTOVI

Doslovce na njegov rođendan iz tiska je izašla jedina cijelosna Matoševa drama “Malo pa ništa” (priredio Ivan Trojan)

145.

rođendan obilježen je u njegovu rodnom Tovarniku

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

GRAFIČKI DIZAJNER I FOTOGRAF FILIP BOJOVIĆ:

Fotografirajući Osijek osjećao sam se kao da hodam nekim nepoznatim dijelovima Novoga Sada

2

CIKLUS KANCONIJER

Bernsteinova Misa u KD V. Lisinski

3

HRVATSKO DRUŠTVO GLAZBENIH UMJETNIKA

Nagrada M. Trnina Aljoši Juriniću