Novosti
KONTINENTALNI TURIZAM

Zašto je zanemareno uvođenje Cro kartice?
Objavljeno 11. lipnja, 2018.

Prije manje od dvije godine, u rujnu 2016., tada kao tehnički ministar turizma, Anton Kliman kazao je kako je turistička kartica, vaučer ili tzv. Cro kartica jedan od najvažnijih projekata njegova ministarstva za razvoj kontinentalnog turizma, kako bi se potencijali kontinenta mogli bolje turistički iskoristiti.

Podsjetimo, tadašnji ministar kazao je kako je Ministarstvo u suradnji s konzultantima u fazi evaluacije cijelog projekta. “Još rješavamo neka pitanja s ministrom financija (i tada je bio Zdravko Marić, nap. a.) oko poticanja poslodavaca i vjerujem da će se to pozitivno riješiti, jer nije to samo pitanje turizma i jedne vlade, nego državne politike, budući da bi kartica imala mnogo širi doseg od turističkog”, kazao je Kliman.

Glavni ciljevi projekta uvođenja Cro kartice bili su da omogući i usmjeri interes domaćih putnika za putovanja prema hrvatskim kontinentalnim destinacijama - gradovima, toplicama, ruralnim prostorima i ponudom, kao i prirodnim te kulturnim atrakcijama te prema jadranskim destinacijama, ali izvan glavnog dijela sezone. Posebice se mnogo očekivalo od Cro kartice na “kontinentu”, čiji se turistički prihodi nikada neće moći približiti morskima bez pomoći inicirane političkim putem.

Uvođenje kartice trebalo je omogućiti da se udjel kontinentalnog turizma u ukupnom turizmu na srednji i dugi rok poveća sa sadašnja dva do tri posto na osam do deset posto. Pri tome bi se snažnije povezala mala poljoprivreda i ruralni razvoj s potrebama i potencijalima turističkog tržišta. Upravo ono o čemu se u Slavoniji i Baranji, kada je riječ o razvoju turizma, sanja.

No, do danas Cro kartica nije zaživjela, što je jedan od argumenata za kritiku rada sadašnjeg ministra Garija Cappelija, posebice s “kontinenta”, čiji se udjel u ukupnom hrvatskom turizmu nije maknuo od dva posto unatoč svim deklarativnim obećanjima o ulaganju u razvoj kontinentalnog turizma. Ta ulaganja, odnosno političke aktivnosti, čini se, nisu dostatna.

Zašto bi Cro kartica bila poželjna za razvoj kontinentalnog turizma? Ona bi funkcionirala kao bankovna kartica na koju bi tvrtke svojim radnicima uplaćivali regres. Država bi poslodavce poticala na te uplate poreznim olakšicama. Novac s kartice vlasnik bi mogao koristiti isključivo u Hrvatskoj na plaćanje prijevoza i različitih usluga u turizmu, poput smještaja ili korištenja wellnessa, kao i plaćanje pića, hrane, ulaznica u muzeje i druge kulturne ustanove, rekreativne aktivnosti i slično.

Što bi mogla kontinentalnom turizmu donijeti takva kartica, može se najbolje vidjeti na primjeru susjedne Mađarske, gdje turistički vaučer nazivaju Szep karticom. Od uvođenja Szep kartice 2010. pa do 2015. godine broj noćenja domaćih turista u Mađarskoj povećan je za 30 posto, dok je ukupni turistički prihod povećan za čak 64 posto. Ti izvrsni rezultati mogu se vidjeti u susjednoj mađarskoj Baranji. Nevjerojatan je primjer Vilanj, gradić s dvije i pol tisuće stanovnika, koji zahvaljujući vinskom turizmu godišnje bilježi 60 tisuća noćenja, pri tome veliku većinu čine domaći gosti.

Na sličan način tako bi se Cro karticom mogao povećati posjet domaćih gostiju odredištima u Slavoniji i Baranji, odnosno cijelom kontinentalnom dijelu zemlje.

Financijsku potporu svojim građanima slabijeg imovinskog stanja ove godine izdvojila je i Makedonija. Iz državnog proračuna obiteljima se izdvaja po 250 eura koje mogu koristiti za plaćanje putovanja i smještaja u domaćim turističkim odredištima.

Igor MIKULIĆ
UPOZORENJA EUROPSKE KOMISIJE

Navodno je u Ministarstvu turizma nastavak projekta uvođenja Cro kartice jednostavno zanemaren, vjerojatno i zbog toga što Hrvatska svakako bilježi rekordne turističke posjete i turističke prihode. Neslužbeno se spominjala i informacija kako postoje problemi s uvođenjem Cro kartice zbog toga što ona ne bi bila u skladu s pravilima Europske unije kada je riječ o tržišnom natjecanju, jer je EU upozorio Mađarsku na taj problem zbog Szep kartice. Međutim, također smo neslužbeno doznali da je EU upozorio Mađarsku, ali zbog toga što je izdavanje kartice dodijelila državnoj banci. Ministarstvo turizma krajem travnja Jutarnjem listu na upit o Cro karticama odgovorilo je da su se “pojavila određena upozorenja od strane Europske komisije vezana uz odobravanje ovakve vrste olakšica, stoga vodimo konzultacije kako bismo oblikovali optimalan model koji će biti obostrano prihvatljiv i kao takav provediv.”

Cro kartica funkcionirala bi kao bankovna kartica na koju bi tvrtke radnicima uplaćivale regres

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana