Novosti
NEZADOVOLJSTVO NA ISTOKU ZEMLJE

Počinje ključna bitka za kontinentalni turizam
Objavljeno 9. lipnja, 2018.

Turizam bi za Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem, dakle područja u kojima su demografski problemi izuzetno izraženi, mogao biti izuzetno značajan pokretač razvoja i u prvom trenutku važna poluga zaustavljanja odlaska ljudi iz tih područja.

To i nije neka novost i igrati na kartu razvoja ruralnog turizma s ciljem razvoja poljoprivredne proizvodnje i obiteljskih gospodarstava koji se njome bave, u pravilu predstavlja dobitak. Iskustva mnogih europskih regija to pokazuju. U više navrata pisali smo o susjednom, mađarskom Vilanju koji uspješno živi od vinskog turizma. Unutrašnjost Istre, koja je prije 30 godina također predstavljala područje iz kojeg su ljudi iseljavali, doživjela je preporod upravo razvojem ruralnog, eno-gastro, lovnog i drugog turizma.

Problem je u ministru

Čini li dovoljno država, odnosno Ministarstvo turizma za razvoj ruralnog turizma, pitali smo osječko-baranjskog župana Ivana Anušića na nedavno održanom okruglom stolu koji je naš list organizirao na temu kontinentalnog turizma u toj županiji i dobili prilično zanimljiv odgovor.

- Ministarstvo turizma još uvijek ne prepoznaje kontinentalni turizam kao potencijal! Mislim da nije problem u nama, nego upravo u prvom čovjeku tog ministarstva, koji je i projekt koji je započet, to su bile Cro kartice, maknuo kao nebitan, a to bi izuzetno pomoglo nama ovdje na kontinentu. U Ministarstvu turizma jednostavno ne razumiju da se turizam može događati i mimo jadranske obale, da turizam postoji i na kontinentu, da je sigurno u mnogo segmenata kvalitetniji nego što je to onaj na moru... Mi pokušavamo iz svojevrsne pionirske situacije doći na seniorsku razinu, no na tom putu, na žalost, ne nailazimo baš na dobru komunikaciju i razumijevanje naših strategija, želja i vizija od strane Ministarstva turizma. Bio sam nekoliko puta u Ministarstvu, obavili smo nekoliko razgovora, no sve je završilo samo na obećanjima, nikad ništa nije realizirano. Ovdašnji ljudi to moraju znati. Mi, dakako, nećemo odustati od svoje strategije i vizije i dalje ćemo inzistirati, inicirati, želimo da Slavonija i Baranja budu top-destinacija kontinentalne Hrvatske i imamo pravo pritom očekivati punu podršku Ministarstva turizma. Za sada ju nemamo - kazao je Anušić.

U ukupnom hrvatskom turističkom prihodu kontinentalni turizam sudjeluje sa svega dva posto. Velika je razlika između turizma na Jadranu i kontinentalnog turizma. Primjerice prošle godine Hrvatska je zabilježila rekordan turistički posjet i prihod, ali je apsurdno što je hrvatska poljoprivredna proizvodnja zabilježila pad od 0,8 posto.

Kontinentalni turizam je za razliku od sezonskog, kupališnog na Jadranu, cjelogodišnji. Posebice ruralni turizam donosi višestruke koristi, jer u usporedbi s kupališnim koji, kako statistike pokazuju, dobrim dijelom razvija prehrambenu industriju, ali u inozemstvu. Naše uspješno seosko gospodarstvo Ivica i Marica u Karancu, prema informacijama koje nam je iznio njegov vlasnik Marko Piljić, od malih proizvođača iz okolice, dakle ne iz inozemstva, godišnje za potrebe svojih gostiju uzima oko tonu i pol kulena i drugih suhomesnatih proizvoda, nekoliko tona sira, maslaca i drugih mliječnih proizvoda, na tone voća i povrća, desetine kilograma meda, tisuće boca vina, rakije, likera... Od gostiju koji dolaze kod Piljićevih u Karanac, koristi imaju desetine malih proizvođača iz čitave šire okolice, koji na taj način prodaju svoje proizvode i naposljetku žive od te svoje proizvodnje u svojim slavonskim, baranjskim ili srijemskim selima.

Drugim riječima, razvoj ruralnog turizma predstavlja mnogo važniju demografsku mjeru od jednokratnog izdvajanja nekoliko tisuća kuna za rođeno dijete.

S druge strane, koristi od gostiju koji dođu u jadranske hotele naravno da imaju brojni hrvatski proizvođači, ali dobar dio hrane dolazi iz uvoza. Velika hotelska kuća, uz neke iznimke, neće od lokalnog proizvođača otkupiti svježe ubrane breskve, svježi sir ili maslac, kulen, pršut, itd., nego će većinu namirnica kupovati od velikih dobavljača koji mogu ponuditi niže cijene. A niske su često jer dolaze od velikih industrijskih inozemnih proizvođača.

Brojke rastu

Vodi li Ministarstvo turizma jednaku brigu o Dubrovniku, Poreču, Lošinju i Iloku, Vukovaru, Osijeku ili Požegi? U kontinentalnim destinacijama većina turističkih djelatnika kazat će da ministar turizma Gari Cappelli za kontinentalni turizam jednostavno ne mari. Piljić je na spomenutom okruglom stolu istaknuo da Ministarstvo turizma kontinentalni turizam “ne doživljava”.

- Mi smo mali i za Ministarstvo nebitni. Nama nitko nije pomogao. Jadran je nešto drugo i ne može biti isti turizam na moru i na kontinentu. Mi moramo imati neke olakšice. U ovom ih trenutku nemamo. Ipak, ljudi nam dolaze. Rastemo, ali taj je rast spor - kaže Piljić ističući i primjer zakona koji se priprema, a prema kojemu OPG-ovi više ne bi smjeli posluživati svoju hranu.

- Glupost je proizvesti ju, a ne smiješ je poslužiti i naplatiti. Ne znam hoće li proći taj prijedlog zakona, ali ako bude usvojen, to će značiti korak unatrag za ruralni turizam - upozorava on.

Prije nekoliko dana hrvatska javnost bila je svjedokom izvrsnog promidžbenog poteza za hrvatski turizam s potpisivanje ugovora o suradnji Istre, kao turističke destinacije i FC Bayern iz Münchena. Turistička zajednica Istre izdvojit će za tu promociju preko jednog od najboljih nogometnih klubova svijeta devet milijuna kuna. TZ Istre ima ogromne prihode i može si dopustiti takvu promidžbu, godišnji prihodi su joj 110 milijuna kuna. Za usporedbu TZ Osječko-baranjske županije ima osnovne prihode od 900 tisuća kuna. No, što bi bilo kada bi pet slavonskih županija zatražilo od Ministarstva turizma, odnosno Hrvatske turističke zajednice da, sukladno strategiji razvoja turizma na kontinentu, donese političku odluku i izdvoji recimo isto toliko novca za subvencije avionskih letova Osijek-London u barem pet godina i primjerice ugovor o promidžbi Slavonije s londonskim West Ham Unitedom ili Totenhamom Hotspursima? Ovo je naravno hipotetsko pitanje. Pa da primjerice igrači Tottenhama promoviraju Đakovačku ergelu, kao jednu od najstarijih europskih ergela koju je posjetila i britanska kraljica. Ili možda Iločki traminac. Unaprijed je lako odgovoriti da bi takav novac Slavonija teško mogla dobiti, iako je politička dužnost Ministarstva turizma da jednako razvija turizam u cijeloj zemlji.

Turističke brojke u cijeloj Hrvatskoj rastu. Kako je to u više navrata ukazao Selimir Ognjenović, vlasnik njemačkog touroperatora I.D. Riva Toursa, Hrvatska je svjetski turistički hit i sada je prava prilika za razvoj turizma u Slavoniji. No, koristi li državna politika tu priliku? To je pravo pitanje. Statistika pokazuje da ju ne koristi, jer se udio prihoda od kontinentalnog turizma u ukupnom turističkom prometu - ne povećava.

Igor MIKULIĆ
NERAVNOPRAVNA UTAKMICA

Pročelnica Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove EU-a Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak upozorava na još jedan problem koji se pojavljuje pri eventualnom apliciranju na razne natječaje, koji se mogu odnositi na pomoć turističkim objektima. Ona napominje kako javnih poziva ima, ali da se oni sada većinom odnose na cikloturizam. “Pritom je područje Osječko-baranjske županije, pa i cijele kontinentalne Hrvatske, u nepovoljnom položaju u odnosu prema jugu Hrvatske i razvijenom Jadranu. Naime, kad konkurirate za ta sredstva, ne možete dostići broj bodova da biste bili u prednosti za dobivanje sredstava”, kaže Tramišak.

ne mari?

MNOGI UPIRU PRSTOM U MINISTRA TURIZMA

Udio prihoda od kontinentalnog turizma u ukupnom turističkom prometu se ne povećava

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SLAVONSKE PACIJENTICE NAJVIŠE SE ŽALE NA VINKOVCE I VUKOVAR

KBC Osijek: Dnevno do 10
kiretaža, sve uz anesteziju

2

PRESUDA 22. LISTOPADA

DORH za Vinkovića traži deset mjeseci zatvora

3

ŠANSA IM JE MOŽDA U KOALICIJAMA

Većina najavljenih novih stranaka trajat će samo do sljedećih izbora