Prirodoslovne znanosti, tehnologija, inženjerstvo i matematika, poznatiji kao STEM područje znanosti, sve se češće u javnosti i među strukom ističu kao budućnost razvoja gospodarstva svake zemlje.

Srednjoškolce i studente na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini uz sve brojnije i izdašnije stipendije potiče se na upis nekih od tih obrazovnih i studijskih programa, nakon čijega se završetka neće brinuti o zaposlenju u svojoj domovini. Stručnih radnika u STEM području, naime, već sada nedostaje, a u sljedećih će ih 10 godina nedostajati još više. Ne čudi stoga što su upravo elektrotehnika, strojarstvo, računarstvo, matematika i fizika već dugo među najčešćim studijima u kojima prema HZZ-ovim preporukama treba povećati broj mjesta.

Unatoč tome, pri određivanju upisnih kvota na hrvatskim sveučilištima i dalje dominiraju ekonomisti i pravnici, dok se osjetno ne smanjuju ni kvote za druga zanimanja iz društvenih i humanističkih znanosti koja bi, prema HZZ-u, trebalo smanjiti, kao što su informatologija, filozofija, učiteljski studij, politologija... Među deficitarnim zanimanjima u Hrvatskoj i ove se godine ističu posebno logopedija, medicina, farmacija (Osječko-baranjska županija stipendira svakog studenta farmacije i garantira zaposlenje nakon završetka fakulteta – gdje će zbog velike deficitarnosti imati znatno veću plaću nego, primjerice, u Zagrebu), rehabilitacija, geografija, engleski i njemački jezik, veterina, arhitektura...

Iako će se do rezultata nadolazeće državne mature za koju su se cijele školske godine pripremali i o kojima im ovisi nastavak školovanja maturanti morati strpjeti sve do srpnja, već sada odlučili smo provjeriti koji su to najpopularniji studijski programi među ovogodišnjim kandidatima u ljetnom roku. Agencija za znanost i visoko obrazovanje ustupila nam je trenutačne podatke prema omjeru kvota i prioriteta.

Prema tim podatcima, upravo je redoviti studij logopedije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu najpoželjniji - na 50 predviđenih mjesta u ljetnom roku prijavila su se čak 1474 pristupnika (597 prvih izbora), što daje nevjerojatan i daleko najveći ovogodišnji omjer na svim studijskim programima i sveučilištima - 11,94 zainteresirana na jedno mjesto na tom studiju.

Studij kriminalistike na Visokoj policijskoj školi u Zagrebu drugi je najtraženiji studijski program prema omjeru kvote i prvog izbora – na 20 mjesta prijavljenih je 677 kandidata (154 prva izbora), što znači da je 7,7 zainteresiranih na jedno mjesto.

Na trećem mjestu sa sličnim omjerom smjestio se izvanredni stručni studij fizioterapije Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, gdje se na slabašnu kvotu od 10 budućih studenata prijavio čak 561 kandidat (71 prvi izbor) – 7,1 kandidat na jedno slobodno mjesto. Još jedan studij Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu među najpopularnijima je u ljetnom roku – stručni studij radiološke tehnologije prijavilo je čak 1376 kandidata, dok će ih se upisati samo 40 (232 prva izbora) – 5,8 prijava na jedno mjesto.

Na petom mjestu smjestio se studij psihologije zagrebačkog Sveučilišta, koji ima 1162 prijave na 76 mjesta (434 prva izbora) – omjer je 5,71. Prati ga studij animiranog filma i novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, koji je na 14 predviđenih mjesta prijavilo 135 kandidata (77 prvih izbora) – omjer 5,5.

Nakon već spomenutog izvanrednog stručnog studija fizioterapije, i taj redovni stručni studij zagrebačkog Sveučilišta nalazi se među ovogodišnjih deset najpoželjnijih u ljetnom roku – zabilježeno je 2107 prijava na 95 mjesta (513 prvih izbora) – omjer 5,4.

Studij dizajna Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu prijavilo je 289 kandidata na 32 mjesta (163 prva izbora) – omjer 5,09.

Treći studij koji se ponavlja na trenutačnoj top-listi je ponovno studij fizioterapije! Taj redovni stručni studij na Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci prijavilo je 855 kandidata na 30 mjesta (137 prvih izbora) – omjer 4,57. Na posljednjem mjestu najpopularnijih studijskih programa smjestio se samo jedan osječki – koji je lani bio u top 5 najpopularnijih među hrvatskim studentima. Riječ je o redovnom studiju sestrinstva Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo, koji na 30 mjesta bilježi 602 prijave (135 prvih izbora) i omjer od 4,5. Zanimljivo je kako u Osijeku koji slovi za IT grad, budući osječki studenti, od kojih je većina Slavonaca i Baranjaca, ipak nisu pokazali najveći interes za neko od zanimanja u tom području. Najviše žele studirati engleski jezik, sestrinstvo, glumu i lutkarstvo, rani i predškolski odgoj, ali i deficitarnu medicinu, te novije studije arhitekturu, kineziologiju, socijalni rad i psihologiju.