Porezno rasterećenje poduzetnika te rast gospodarstva, zaposlenosti i standarda građana glavni su naglasci Nacionalnog programa reformi 2018. koji bi se na dnevnom redu sjednice Vlade trebao naći u četvrtak, a njime se definiraju mjere i aktivnosti koje će se provoditi u idućih 12 do 18 mjeseci. Nacionalni program reformi Hrvatska mora dostaviti Europskoj komisiji u iduća četiri dana, odnosno do kraja travnja. Vlada bi trebala na toj sjednici donijeti i plan konvergencije za ovu i iduće tri godine. U programu konvergencije, kako se doznaje, za ovu godinu se projicira stopa gospodarskog rasta od 2,8 posto, iduće godine 2,7 posto, a u 2020. i u 2021. rast od 2,5 i 2,5 posto.

Kako neslužbeno doznajemo, ovogodišnji Nacionalni program reformi nastavak je prošlogodišnjeg programa. Zanimljivo će biti pratiti njegovu provedbu u svjetlu toga da je Hrvatska lani ostvarila jedinstven rezultat u javnim financijama te da je prvi put više zaradila nego potrošila, odnosno ostvarila je proračunski suficit od 0,8 posto što je 2,754 milijarde kuna. Javni dug pao je na 78 posto BDP-a, a ove se godine planira i njegovo dodatno smanjenje s ciljem da iznosi 75 posto BDP-a.

Kako predviđa Nacionalni program reformi, po pitanju ekonomske politike glavni ciljevi su jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija. Za njihovo ostvarivanje planirano je šezdesetak mjera u 11 područja. Mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva usmjerene su na unaprjeđenje poslovnog okružja. Do kraja ove godine tako će biti donesena strategija digitalne transformacije gospodarstva, a planira se i povećanje ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoj na 1,4 posto BDP-a do 2020. kroz porezne olakšice poslovnom sektoru na dobit i dohodak. Planirano je daljnje smanjenje poreznog opterećenja gospodarstva, kao i smanjivanje neporeznih davanja za desetak posto. Mjera iz Akcijskog plana za 2018. gospodarstvu trebaju donijeti administrativno rasterećenje za više od 625 milijuna kuna (12 posto opterećenja), a do kraja godine bit će donesen novi akcijski plan za rasterećenje gospodarstva u 2019., koji će uključivati smanjenja neporeznih davanja. Vlada planira nastaviti liberalizaciju tržišta usluga čiji je srednjoročni cilj potaknuti povećanje produktivnosti gospodarstva za oko pet posto, i to uz dodatnih stotinjak mjera kroz deregulaciju 24 profesije do kraja 2019. Također, nastavit će se razvoj Jedinstvena kontaktna točke za usluge koja na jednom mjestu, s 220 setova informacija, daje informacije o pokretanju poslovanja i propisima za poslovanje, kao i elektronički pristup dozvolama za najmanje 90 uslužnih djelatnosti. Plan je da do kraja 2018. bude razvijen elektronički postupak za pokretanje poslovanja u najviše tri dana.

Kako je već i ranije neslužbeno najavljivano, vraćanjem Državnog inspektorata, odnosno sjedinjavanjem inspekcijskih službi, rasteretit će se gospodarske subjekte od nekoordiniranih nadzora te omogućiti poduzetnicima otklanjanje lakših prekršaja, bez kažnjavanja prema automatizmu.

Vlada, kako doznajemo, planira i stopostotno zaprimanje i izdavanje eRačuna u postupcima javne nabave, čime se može postići proračunska ušteda od oko 2,5 milijardi kuna godišnje.

Zbog učinkovitog upravljanja infrastrukturom, kao i ujednačavanja cijena vodne usluge okrupnjivat će se javni isporučitelji tih usluga te će se do 2022. njihov broj smanjiti sa 173 na 35 do najviše 40.

Vlada planira nastaviti stavljati državnu imovinu u funkciju razvoja gospodarstva, provedbe projekata koji su od općeg javnog ili socijalnog interesa, ili infrastrukturnih projekata. Namjera je realizacija bar pet investicijskih projekata godišnje do 2020. Vlada također planira pokrenuti postupak traženja strateškog partnera za Croatia Airlines. Kod cestovnog sektora ići će se prema daljnjem produženju roka otplate dugova i smanjenju kamatnih stopa, dok željeznički promet očekuje reforma upravljanja infrastrukturom. Povećanje učinkovitosti javne uprave Vlada namjerava postići prije svega učinkovitim upravljanjem ljudskim resursima uz promjene sustava plaća i unaprjeđenje ocjenjivanja u državnoj upravi. Tako bi već do rujna trebao biti donesen novi Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika, odnosno sustav platnih stupnjeva i platnih razreda. Planirana je racionalizacija državne informacijske infrastrukture te nastavak digitalizacije administrativnih procesa i javnih usluga s uspostavom centra dijeljenih usluga, uspostava jedinstvenih upravnih mjesta, priprema za provedbu projekata e-Poslovanje, e-Pristojbe, e-Potpis, m-Potpis i e-Pečat, e-usluga iz područja prostornog planiranja i gradnje, e-usluga iz sustava socijalne zaštite.

U području pravosuđa planira se racionalizacija i ubrzanje rada sudova elektroničkom komunikacijom između sudionika postupka. Broj općinskih i prekršajnih sudova smanjit će se s 46 na 34 općinska suda.

Kada je u pitanju bolje povezivanje obrazovanja s tržištem rada, najvažnija je kurikularna reforma, odnosno njezina ekperimentalna faza. Mijenjat će se Zakon o obrtu i podzakonski akti vezani uz provedbu naukovanja. Planira se uvesti stipendiranje učenika u deficitarnim obrtničkim zanimanjima te poticajne mjere za poticanje poslodavaca na primanje učenika na naukovanje.

Kao važna mjera demografske obnove moglo bi biti širenje kruga korisnika dječjeg doplatka. U okviru sustava e-Građani, bit će uspostavljene još četiri e-usluge - podnošenje zahtjeva za rodiljnu i roditeljsku naknadu, podnošenje zahtjeva za doplatak za djecu, podnošenje zahtjeva za osobnu invalidninu i zahtjeva za doplatak za pomoć i njegu.

Važan je segment i mirovinska reforma u vezi koje je planirana izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o beneficiranom stažu, o čemu se u javnosti dosad već mnogo govorilo.