Deterdžent Faks helizim svakako je jedan od najvažnijih proizvoda hrvatske industrije uopće i nesumnjivo najvažniji brend Saponije, najveće deterdžentsko-toaletne industrije u regiji, koja će iduće godine obilježiti 125 godina rada.

Ove godine obilježava se 50. rođendan Faksa, koji je od 1968. godine, kada je nastao, bio broj jedan deterdžent za strojno pranje rublja u Jugoslaviji. Pedeset godina deterdženta, zapravo brenda koji i dandanas, čak i više nego ikad, poznaju milijuni potrošača, bio je povod za razgovor s Damirom Skenderom, prvim čovjekom Saponije, uspješne tvrtke koja zapošljava 870 ljudi i svake godine na tržište izbacuje 50-ak novih ili inoviranih proizvoda.

Što je Faks značio za Saponiju te 1968. godine, a što danas?

- U današnje vrijeme kad se inovacije, u bilo kojem segmentu života, događaju takvom brzinom, teško je i zamisliti što je prije 50 godina značio izlazak na tržište Faks helizima. Bio je to prvi Saponijin deterdžent za strojno pranje rublja. Receptura je nastala u vlastitom razvojnom institutu, kao rezultat rada tima stručnjaka. Njihova stručnost, entuzijazam te, za ono vrijeme, najsuvremenija tehnologija, zacrtali su uspješan put Faks helizima. Zanimljivo je podsjetiti kako je Saponia u to vrijeme bila jedna od prvih kompanija na ovom prostoru koja je integrirala marketing u svoj sustav, a o kampanji koja je pratila izlazak Faksa na tržište 1968. godinama se učilo i na fakultetu. I danas smo, naravno, prisutni u svim medijima jer samo na taj način možemo osigurati ostanak u vrhu.

Faks 50 godina od nastanka i dalje ima osnovnu funkciju osigurati besprijekornu čistoću rublja te je danas najprodavaniji deterdžent u Hrvatskoj. Svakako je jedan od naših ključnih izvoznih proizvoda i jedan od vodećih brendova u svojoj kategoriji na svim izvoznim tržištima. Koliko je Faks helizim značajan za poslovanje Saponije, govori i podatak da taj brend u strukturi prihoda Saponije sudjeluje s više od 21 posto.

Jeste li zadovoljni poslovanjem u 2017. godini?

- Ostvarili smo planirano. Ukupan prihod iznosio je 693 milijuna kuna uz EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije), koja je blago porasla u odnosu prema 2016. godini na 55 milijuna kuna. Prošla godina bila je doista teška, obilježila ju je situacija s Agrokorom, no s obzirom na sve okolnosti, imali smo izvrsne poslovne rezultate.

Lani je Saponia zabilježila blagi pad prihoda, ali i rast dobiti. Koliko su ti rezultati povezani sa slučajem Agrokor?

- Samo manjim dijelom. Taj pad prihoda i rast dobiti rezultat je našeg određenja da nam 2017. godina bude godina profitabilnosti. Naime, proteklih smo godina značajan rast prihoda ostvarivali plasmanom na tržište proizvoda u velikom pakiranju, primjerice Faksa, Rubela, Ornela, Nile i dr., pri čemu je i profitabilnost bila niža. Prošle smo se godine, recimo, tako vratili na manja i profitabilnija pakiranja i znatno manje akcijskih aktivnosti.

Saponia je velik dobavljač Agrokora i svakako vjerovnik. Koliko ste zadovoljni nacrtom nagodbe?

- Kao članovi upravnog odbora dobavljača, potpisali smo tu nagodbu. U takvoj situaciji nemoguće je biti u potpunosti zadovoljan, a nismo ni očekivali da ćemo dobiti sve što želimo. Fokus je bio na graničnom dugu i tu smo načelno zadovoljni. No, mi smo regresni dužnik prema financijskim mjenicama i svrstani smo u skupinu A kao razlučni vjerovnik te se nadamo pozitivnom rješenju ukupne situacije, kako bi u konačnici šteta za nas bila što manja.

Vjerojatno ćete biti i suvlasnici Agrokora.

- U nekoj manjoj mjeri. Bankari i drugi veliki igrači ispred su svih i novi će većinski vlasnici vjerojatno odlučivati o budućnosti i izgledu Agrokora, pa i novim kupcima čitavog koncerna ili pojedinačnih njegovih kompanija. Ne vidimo neke naše dugoročne interese u tomu da imamo neki, s upravljačkog stajališta, beznačajni vlasnički udio u Agrokoru. Naše je potraživanje na Konzumu, a kod Konzuma, kao i kod drugih trgovaca, određuje nas kvaliteta i obrt naših brendova. Na osnovu toga gradimo svoju poziciju, a ne na temelju vlasničkih udjela.

Koliko ste mijenjali kanale prodaje zbog situacije u Agrokoru, odnosno Konzumu?

- Donošenjem lex Agrokora, svi su dobavljači tražili nove kanale prodaje zbog velike neizvjesnosti i straha od pada prometa u Konzumu. Normalno, i mi smo bili aktivniji prema drugim trgovcima i okrenuli smo im se u većoj mjeri nego do tada. I kod nekih smo imali značajan porast realizacije. Zanimljivo je da Konzum nije imao značajnijeg pada realizacije, prošlu je godinu završio na indeksu 94. Tu smo svakako izuzetno zaslužni mi, domaći dobavljači. Velika se kriza događala neposredno prije početka turističke sezone. Konzum ima izuzetno velik broj trgovina u turističkim odredištima i da nije bilo te naše podrške dobavljača tijekom sezone, i to, podsjetit ću, bez nekih velikih jamstava, Konzum bi bio izgubljen. Jasno, danas je zbog svega toga lakše razgovarati o sudbini Konzuma i Agrokora.

Jeste li povećavali prodaju proizvoda na inozemnim tržištima?

- Naša su, tradicionalno, najvažnija izvozna tržišta zemlje bivše Jugoslavije te Albanija i Švedska. Imali smo ozbiljne razgovore o značajnijem izlasku u zemlje sjeverne Afrike - Tunis, Libiju i Egipat. Međutim, nismo se odlučili za realizaciju tih planova i oni će pričekati stabiliziranje političke i sigurnosne situacije u tim zemljama.

Koliki u Saponiji imate udio proizvodnje trgovačkih robnih marki i plasiraju li vaše proizvode trgovački lanci izvan Hrvatske?

- Udio PL-ova (eng. private lable - privatne robne marke, op. a.) u ukupnom prihodu manji je od tri posto. Naše je određenje takvo da razvijamo vlastite brendove. Naravno, to nam ostavlja mogućnost da u dogledno vrijeme ostvarimo rast i u tom području. U Kanditu smo, primjerice, razvili vrlo dobru suradnju s multinacionalnim trgovinama te su Kanditovi proizvodi, preko njihovih robnih marki, plasirani na tržišta na kojima inače ne radimo - u Austriji, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj... Nije isključeno da ćemo na sličan način proširiti proizvodnju i u Saponiji.

Za ovu nam je godinu plan podizanje ukupnog prihoda za dva posto. Također, planiramo i rast profitabilnosti. I ove godine izdvojit ćemo značajna sredstva za investicije - oko 37 milijuna kuna uložit ćemo, uglavnom, u nove tehnologije u proizvodnji. Nadamo se i dalje rastu povjerenja u potrošača. U proteklih dvadesetak godina u tehnološke procese u proizvodnji i logističke kapacitete uložili smo oko 385,5 milijuna kuna. Jedino tako, dakle podizanjem tehnološke razine procesa i kvalitete, možemo držati korak s drugim kompanijama.