Hrvatska biskupska konferencija na svojim je internetskim stranicama u četvrtak objavila poveznice na četiri dokumenta u kojima objašnjava svoj stav o Istanbulskoj konvenciji. Tako je objavljena poruka biskupa HBK nazvana “Muško i žensko stvori ih”, od 15. listopada 2014. godine, priopćenje sa sjednice Vijeća HBK za život i obitelj od 12. rujna 2017., kao i priopćenje s 55. plenarnog zasjedanja HBK od 13. listopada 2017. te poruka biskupa nazvana “Založiti se za temeljne vrjednote obrazovanja i obitelji”, od 30. studenoga prošle godine.

U poruci “Založiti se za temeljne vrjednote obrazovanja i obitelji”, biskupi izražavaju zabrinutost “jer se u međunarodnom dokumentu pojavljuju neprihvatljive definicije, prema kojima bi trebalo poimati 'obitelj', 'rod' i 'rodno nasilje'”.

“Dužnost nam je upozoriti i na to da, zbog težine i višeslojnosti problema – jer su žrtve obiteljskoga nasilja najčešće žene i djeca – pitanje zaštite posebno ranjivih skupina ne smije biti podložno nikakvim ideologijama. U tome smislu, izražavamo zabrinutost što se u tako važnome međunarodnom dokumentu (u čl. 3.) pojavljuju neprihvatljive definicije, prema kojima bi trebalo poimati 'obitelj', 'rod' i 'rodno nasilje'. Očito je da u Konvenciji navedena definicija 'roda' odudara od uvriježenoga shvaćanja da je rod identičan spolu i može biti muški ili ženski. Biti žena ili biti muškarac način je postojanja, a ne tek puki 'atribut' ljudskoga bića”, stoji u poruci iz studenoga prošle godine.

“U Konvenciji se ističe da rod 'označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce' (čl. 3 c). Tim određenjem roda Konvencija čini određeni odmak od tradicionalnoga poimanja rodnih uloga koje se u određenoj kulturi oblikuju na temelju spola. To još više dolazi do izražaja kada se naglašavaju mjere za zaštitu prava žrtava, 'bez diskriminacije prema bilo kojoj osnovi kao što su: spol, rod, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, pripadnost nacionalnim manjinama, imovinsko stanje, rođenje, seksualna orijentacija, rodni identitet, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, bračno stanje, migrantski, izbjeglički, ili drugi status' (čl. 4. st. 3.). Očito je da se u Konvenciji, posebice navodeći pojam 'rodni identitet', razlikuje (i razdvaja) spol od roda te se 'rod' poima kao društveni konstrukt, vrlo promjenjiv i načelno neovisan od biološke stvarnosti spola”, stoji u poruci HBK. Dodaje se kako se tim “nedovoljno pojašnjenim pojmovima na mala vrata uvodi rodna ideologija u naše društvo.” “Konvencija, naime, na prikriven način uvodi novo poimanje ljudske spolnosti koje zadire u sam ustroj osobe”, ističe se u tom dokumentu.

Najavljenoj ratifikaciji Istanbulske konvencije u srijedu se usprotivio Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi, smatrajući da će se njom narušiti hrvatski nacionalni, vjerski i kulturni identitet pa drže da bi se o tom pitanju građani trebali izjasniti na referendumu. Branitelji napominju da im najveći dio dokumenta, čiju je ratifikaciju nedavno najavio premijer Andrej Plenković, nije sporan. No, problematično im je što, kako tvrde, obvezuje stranke potpisnice da kulturu, običaje, vjeru i tradiciju, u mjeri u kojoj se razlikuju od načela i tumačenja podčine ciljevima Konvencije. Sporno im je također što bi takav dokument zahtijevao veliko financiranje. D.Pav./H