Sukladno s prvim podatcima koje je prošlog tjedna objavio Državni zavod za statistiku, 2017. godina bila je najgora kada je riječ o prirodnom padu stanovništva u Hrvatskoj još od završetka Drugog svjetskog rata. Točnije, u tom je smislu gora bila samo ratna 1945. godina.

U dvanaest mjeseci prošle godine tako je živorođeno samo 36.647 djece, a umrla je čak 54.261 osoba. Što znači da je u Hrvatskoj bilo čak 17.614 više umrlih nego živorođenih.

Prvi se put tako dogodilo da je broj rođene djece manji od 37 tisuća, a spomenuti će se privremeni broj dodatno smanjiti kada iz njega bude izbačen broj djece koja jesu rođena u Hrvatskoj, ali im majke nemaju prijavljeno prebivalište u RH, što je preduvjet da bi se brojili kao rođeni u našoj zemlji. Velika razlika između broja umrlih i živorođenih dodatno je naglašena činjenicom da je broj umrlih prošle godine bio najveći još od 1991., s tim što će i tu biti manjih promjena kada se u konačnom obračunu iz tog broja izbace oni koji nisu imali prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj.

Treba podsjetiti i kako smo dosad najveći prirodni pad, od 16.702 stanovnika, zabilježili 2015. godine, a 2016. taj je broj ipak bio znatno manji i iznosio je 14.005 stanovnika. To znači da je prošle godine, u odnosu prema godini prije, Hrvatska ostala bez još 3609 stanovnika. Brojke su još poraznije kada se vratimo dalje u prošlost. Naime, s obzirom na to da je 2007. živorođeno 41.910 djece, proizlazi da je broj živorođenih deset godina poslije bio 13 posto manji. No u odnosu prema 1987. broj živorođenih 2017. čak je 26,4 posto manji, a četrdeset godina prije, 1977., rođeno je gotovo nevjerojatnih 42,4 posto djece više nego prošle godine.

Jedan od vodećih hrvatskih demografa Stjepan Šterc, koji gotovo svakodnevno upozorava na tu problematiku, kaže kako je ta brojka u skladu s očekivanjima. On podsjeća kako su demografi najavljivali da će prirodni pad biti oko 18 tisuća, a manja odstupanja uvijek su moguća, s tim što ćemo konačnu brojku vidjeti tek nakon što se napravi već spomenuta korekcija ove privremene.

- No, to je u cjelini nebitno. Ono što mene iznenađuje jest što nikakve reakcije službenih osoba iz Vlade i ministarstava nije bilo na činjenicu da u Hrvatskoj godišnje gotovo 18 tisuća ljudi više umire nego što ih se rađa. Ništa se nije poduzelo oko tog pitanja. Sve što se dosad napravilo nekakve su tehničke mjere, koje mogu eventualno, iz političkih razloga, pokazati kao da nešto činimo, ali zapravo ne činimo ništa ozbiljnije. Jednostavno je nevjerojatno da se preko toga prešutno prelazi, kao da se to nije dogodilo - rekao nam je Šterc.

Prema njegovim riječima, ta, 2017. godina zapravo je po svemu rezultat svih negativnih uzroka i procesa koji su postojali otprije. “I to i po najvećem broju umrlih, najmanjem broju rođenih, najvećem prirodnom padu, kao i po najvećem broju umrlih u jednom mjesecu (6441 u siječnju 2017.). Tako da se, nažalost, događa ono što smo i predviđali. A, nasuprot tome, svih se ovih godina ne događa ništa od onoga što je bilo predviđeno u programima stranaka, vlade itd.”, zaključuje Šterc.