Dok javnost sa sve većim nestrpljenjem čeka novi ovršni zakon, 55-godišnji Antun Pataki iz Drenja u blokadi je već osam godina, odnosno od 2010.

Dotad je bio perspektivni poljoprivrednik koji je podizao suvremenu farmu krava, uredno plaćao porez i druga davanja, podigao i dva kredita od 400.000 kuna uredno ih, kaže, vrativši. A onda je, počevši od 2009., postao dužan, jer su drugi ostali dužni njemu. Te godine propala je Đakovština d.d. i nije mu isplaćeno 130.000 kuna predanog uroda, potom je, kaže, “zalegao” i na poticajima na čije ime mu nije isplaćeno 167.000 kuna, jer je naknadno utvrđeno da je tuđom pogreškom s međama zakupom pušten u krive državne table koje je bio zasijao usjevom vrijednim 200.000 kuna.

- Zlo je išlo jedno za drugim, u kratkom vremenu “zalegao” sam 500.000 kuna. Povratka nije bilo – projekt farme je stao, predani urod nije mi plaćen, a na taj sam novac, kao i na poticaje, itekako računao. Nisam više imao čime servisirati obveze i blokiran sam. Sjeli su mi na gotovo svu imovinu, pa ispada da sam sada samo njen korisnik. Preživljavam rasprodajući s vremena na vrijeme nešto od poljoprivrednih strojeva - kaže Pataki. Njegov se dug od 135.000 s kamatama popeo na 250.000 kuna.

Na naš upit zašto donošenje novog ovršnog zakona teče tako sporo, u Ministarstvu pravosuđa odgovaraju “kako proces donošenja nacrta novog zakona nije jednostavan proces koji se može donijeti u relativno kratkom roku”, pa da je za 2018. planirano upoznati zainteresiranu javnost s prijedlozima mogućih novih rješenja i uključiti ih u postupak izrade nacrta prijedloga zakona putem javnog savjetovanja i okruglih stolova.

– Naravno, ako radna skupina do kraja godine pripremi Nacrt prijedloga novog ovršnog zakona, on će biti upućen u zakonodavnu proceduru već u 2018. - poručuju iz Ministarstva. Dodaju kako je ministar Dražen Bošnjaković donošenje novog ovršnog zakona najavio 2017., te da će se njime “revidirati sva postojeća zakonska rješenja”.

Gorljivi protivnik sadašnjeg zakona o ovrsi i visokih troškova ovršnog postupka sudac Mislav Kolakušić, koji na svu bešćutnost sadašnjeg ovršnog sustava cijelo vrijeme podsjeća spominjući i sustav predstečajnih nagodbi u kojima su tvrtkama brisani milijuni i milijuni, a građanima se za banalne iznose neplaćenih računa “kaleme” visoki odvjetnički, javnobilježnički, agencijski troškovi, pa završavaju u neotplativim dugovima, ocjenjuje da novi zakon nećemo dobiti do kraja 2018.

– Dobit ćemo ga što je kasnije moguće. Kako se donose zakoni? Tako što netko ima prijatelja u politici i onda on progura pojedine odredbe koje njemu omoguće goleme prihode. Broj blokiranih bit će isti, no njihov dug znatno veći, jer ne postoji politička volja da građani koji su blokirani ne budu više blokirani. Jer, svakoj vlasti najviše odgovara siromašno stanovništvo kojim se lako upravlja - kaže Kolakušić.

Broj blokiranih se, prema podacima Financijske agencije, s kraja studenoga 2017. popeo na 322.783, s dugom od 42,8 milijardi kuna. Blokiranih je danas nešto manje nego godinu prije, ali im je dug veći. Dug blokiranih, podsjeća predsjednica Udruge Blokirani i članica Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga novog ovršnog zakona Miriam Kervatin, premašio je dug gospodarstva još 2014., no to službene krugove nije uznemirilo. Vojska blokiranih traži da taj novi zakon bude daleko humaniji i pravičniji od postojećeg, te da “presječe” zaigranu spiralu blokada, da ovršni postupak pojednostavi i, napose ga pojeftini, i na realnu mjeru svede njegove troškove na kojima se dio odvjetnika, javnih bilježnika i agencija obogatio.

– Novim zakonom potrebno je obustaviti sve ovršne postupke u kojima se ovrhovoditelj nije naplatio u razdoblju dužem od tri godine. Odredba je to koju smo imali, ali sada je više nemamo – da takvi postupci prestaju prema sili samoga zakona - kaže Kolakušić.

Kervatin proziva ministra Bošnjakovića u povodu njegovih mjedijskih istupa.

– Pohvalio se, gostujući na više televizija, najboljim ovršnim zakonom na svijetu, a kroz neaktivnost Ministarstva i to da se radna skupina u tri mjeseca sastala samo jednom poručuje da nema političke volje za suštinsko i efikasno rješenje krize blokiranih. Vlast ne namjerava preuzeti odgovornost za upravljanje državom u svoje ruke. Ideja o neokrnjenom nacionalnom ovršnopravnom suverenitetu je fikcija koja se mora prizemljiti i hrvatsko ovršno pravosuđe hitno urediti u skladu s pravnim i socijalnim normama europske zajednice, kaže Kervatin.

Nezadovoljna je time što se radna skupina u tri mjeseca sastala samo jednom, Kervatin poručuje da, ako Vlada hitnim postupkom ne ispuni svoju ustavnu dužnost i Uredbom do 6. veljače ne riješi problem prezaduženih, ona s tim datumom daje ostavku na članstvo u radnoj skupini.