Izvanredna profesorica Josipa Mijoč, jedna od sudionica radionice “Ekonomija i hrvatska književnost”, održane na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, znanstvene rasprave o književnosti i ekonomiji ocjenjuje rezultatom rastuće uloge kulturne i kreativne industrije. Održana radionica dijelom je projekta “Ekonomski temelji hrvatske književnosti” voditeljice Maše Kolanović.

Igor Gajin i Helena Sablić Tomić s osječke Umjetničke akademije iznijeli su svoje viđenje “(Anti)kapitalističkih stereotipa, mitova i zablude u moralističkom diskursu hrvatske (post)tranzicijske književnosti”, pri čemu je Igor Gajin (asistent na Odsjeku za primijenjenu umjetnost UAOS-a) tekstove suvremene, uglavnom stvarnosne hrvatske proze, povezao sa sociološkim analizama prema kojima se “u tranzicijskom društvu uspjeh osuđuje i prezire.” Igor je Gajin zaključio kako se književni likovi kapitalističkih mogula gotovo automatizmom povezuju s moralnim i psihološkim devijacijama koje su svoj predložak razvstavanja (prema sedam smrtnih grijeha) dobile već u romanu Jurice Pavičića “Nedjeljnji prijatelj”. Uočio je i kako hrvatska proza zagovara socijalnu statičnost oslonjenu na fiksnu polarizaciju književnih protagonista.

Vizionarsko poimanje književnosti 21. stoljeća izložile su Jasna Horvat i Josipa Mijoč, pozivajući se na nove načine sporazumijevanja otkrivene u okviru marketinga. Pokazale su kako se očitavaju QR kodovi kojima su ispremreženi romani Jasne Horvat “Vilijun” i “Atanor”. Inovativnost ovih “pametnih” tekstova koji romane pretvaraju u “knjige-igračke” pripisale su komunikacijskim inovacijama otkrivenima u polju marketinga. Naglasile su kako “pametni romani” posjeduju “produženi književni doživljaj” te kako je književnost medij koji je proširio svoje mogućnosti upijajući novume otkrivene u okviru ekonomije sporazumijevanja.

Rasprava je otvorena izlaganjem Krešimira Nemeca (“Shylock u suknji” – Kućna ekonomija u Andrićevoj “Gospođici”), a nastavila se izlaganjima Magdalene Dyras (“Slučaj novopovijesne hrvatske proze), Lade Čale-Feldman (Ekonomija u agoniji: Krležina Laura kroz glumačka desetljeća), Lane Molvarec (Od šegrta do proletera: konstrukcija klase u hrvatskom dječjem romanu od 1895. do 1937.), Ivane Drenjančević (Ujevićeva „Kolajna“ literarnih dugova), Stipe Grgasa (Hrematistika, dug i kredit u socijalizmu), Maše Kolanović (Moralna i afektivna ekonomija hrvatske kulture devedesetih godina XX. st. : kako se kalio imaginarij kapitalizma), Anere Ryznar (Stilistika i neoliberalizam), Marijane Hameršak (Figura pretplatnika), Danijele Lugarić Vukas (Aspekti ekonomskih temelja književnosti: Gulag, Karlo Štajner i Danilo Kiš) te Macieja Falskog (Narod mecena. Zašto je književnost nacionalno blago?).