Ekonomska znanost i praksa ostvaruju nove oblike sporazumijevanja prepoznatljive u okviru raznovrsnih ekonomskih polja. Marketing i statistika u podjednakoj mjeri pripovijedaju priče te razvijaju tehnike kojima se poslane poruke jednoznačno prosljeđuju recipijentima.

I dok statistika pripovijeda ono što o (masovnim) pojavama zaključuje na temelju analiziranih brojeva prikupljenih istraživanjem stajališta pojedinaca, marketing se koristi rezultatima statističkih analiza kako bi svojim porukama izazvao osjećaje i ostvario poistovjećivanje. Proizvodnja kratkih reklamnih spotova postala je imeprativom u prenošenju doživljaja, a razvitak mobilne tehnologije i široka uporaba mobilnih uređaja doveli su do QR kodova te spajanja analognog medija (proizvođačkih kataloga) i digitalnih sadržaja (nerijetko kratkih reklamnih filmova) oglašenih na internetskim platformama (Youtube, Vimeo).

U okviru znanstvenog projekta Ekonomski temelji hrvatske književnosti voditeljice Maše Kolanović organizira se cjelodnevna radionica Ekonomija i hrvatska književnost: izazov metodologije i primijenjenog čitanja, koja će se 26. siječnja održati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Među istaknutim teoretičarima kakvi su Krešimir Nemec, Magdalena Dyras, Lada Čale-Feldman, Lana Molvarec, Ivana Drenjančević, Stipe Grgas, Osijek će zastupati Igor Gajin, asistent, i prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić s Umjetničke akademije, koji će održati izlaganje “(Anti)kapitalistički stereotipi, mitovi i zablude u moralističkom diskursu hrvatske (post)tranzicijske književnosti”, te izv. prof. dr. sc. Josipa Mijoč i prof. dr. sc. Jasna Horvat s Ekonomskog fakulteta, “Pametni književni proizvod digitalne ekonomije”.

U razgovoru s Jasnom Horvat doznajemo kako će njezino i izlaganje Josipe Mijoč objasniti poveznicu pametnih književnih proizvoda s temeljnim odlikama digitalne ekonomije. Na primjeru pametnih romana “Vilijun” i “Atanor” Jasne Horvat istražit će kakvu ulogu marketing i statistika ostvaruju u (tiskanoj) književnosti uvodeći nove načine digitalnog sporazumijevanja. Josipa Mijoč producenticom je kratkih filmova koji su preko QR kodova ugrađeni u pametne romane Jasne Horvat i koji tiskanu književnost proširuju na vizualni, digitalni sadržaj te time mijenjaju vizuru književnosti kao medija.

Romani “Vilijun” i “Atanor” posjeduju i QR poveznice koje donose njihove uglazbljene/filmizirane ulomke. Sadržaji navedenih poveznica upućuju na nove mogućnosti književnoga proizvoda oslonjenog na novume digitalne ekonomije, kako u načinima sporazumijevanja tako i u sposobnostima širenja doživljaja unutar otisnutoga književnoga teksta.

Roman “Vilijun” prvi je pametni roman proizveden u Hrvatskoj, a QR kodovi ugrađeni u strukturu njegove romanske priče najavili su fenomene koje je potvrdio roman “Atanor” godinu dana poslije.

Riječ je o sljedećim fenomenima: a) promjena uvida u paratekstualne mogućnosti analognog teksta, b) potreba definiranja QR kodova unutar književnoga teksta (nisu hipertekst zbog dva razloga: 1. za njihovo očitavanje potrebna je dopunska tehnologija – pametni telefon 2. čitatelj ne napušta inicijalni, analogni tekst jer je QR sadržaj iz digitalnog medija), c) sadržajna raznovrsnost QR poveznica (znanstveni članci, mrežna mjesta, intervjui, filmovi, fotografije, upitnici itd., predstavljanje knjige u kojoj se nalazi), d) grafizam QR kodova (kriptirane poveznice mogu sadržavati sliku naslovnice te time dobivaju ikoničke odrednice), e) omogućavaju da se otisnuta knjiga dovrši nakon što se pojavila na tržištu, f) omogućavaju da se otisnuta i dovršena knjiga mijenja (postavljanjem filmova na, primjerice, platformi Vimeo).

- Dvadesetak sudionika raspravljat će u seriji izlaganja i popratnih diskusija o raznim aktualnim i osjetljivim mjestima kompleksne prepletenosti hrvatske književnosti i ekonomskog realiteta u kojem se ta hrvatska književnost ostvaruje i ispisuje, što je motivirano potrebom da se razmotri utjecaj (post)tranzicijskog značaja tržišta u regulaciji baš svakog aspekta života i kulture, uključujući i hrvatsko književno pismo. Iako je radionica interdisciplinarna i u programu su najavljene raznolike intrigantne teme kao mogući fokusi mišljenja o odnosu ekonomije i književnosti, ugrubo se tematika radionice može podijeliti na dva osnovna dijela: na značenje ekonomije kao kulturnodruštvenog konteksta, u kojem se infrastrukturno omogućuje hrvatsko književno stvaralaštvo te na značenje ekonomije kao kulturnodruštvenog fenomena, ali i problema koji stoga postaje ne uvjetom hrvatske književnosti, nego njezinom temom. Kako ekonomija oblikuje hrvatsku književnu riječ, kako se reflektira u hrvatskim književnim praksama i kako se upisuje u tematski repertoar hrvatske književnosti, konkretnije, kako se u hrvatskoj književnosti govori o novcu, tajkunima, biznisu te kako hrvatska književnost prati tržišna pravila igre, bit će govoreno na najavljenoj radionici o ekonomskim temeljima hrvatske književnosti - ističe Gajin.