Putem mrežne stranice www.hrvatska2030.hr građani odnedavno mogu dati prijedloge za viziju Hrvatske, te ispunjavanjem upitnika uputiti svoje stavove i razmišljanja o pitanjima važnim za početno oblikovanje Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine. Iz Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova ističu kako je riječ o dokumentu koji će odrediti kvalitetu života današnjih i budućih generacija, te im je cilj u njegovu izradu aktivno uključiti što širi krug građana.

Građani su pokazali velik interes, ispunivši i poslavši više od 700 upitnika, te dostavivši više od 200 svojih ideja. Tu treba pribrojati i 400 pripadnika različitih društvenih skupina (javni, poslovni i znanstveno istraživački sektor, civilno društvo), koji su sudjelovali na regionalnim radionicama “Hrvatska kakvu želimo”, u listopadu i studenome 2017. godine, među kojima je i jedna održana u Osijeku. Rezultati rada u radionicama su u obradi i bit će uskoro javno dostupni na stranicama www.hrvatska2030.hr. Vezano uz društvene vrijednosti koje su sudionici prepoznali kao najvažnije, ističu se pojmovi: znanje, sigurnost, kreativnost, obrazovanje, poštenje, tolerancija i kultura.

“Građani ističu da Hrvatska do 2030. mora postati istinsko društvo znanja koje se temelji na primjeni novih tehnologija i koje štiti i učinkovito koristi svoje ključne prirodne resurse, te ulaže u razvoj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, iskorištava inovativnost i kapacitete svojih znanstvenika i poduzetnika u cilju zajedničkog stvaranja visokokvalitetnih proizvoda veće dodane vrijednosti. Slažu se da Hrvatska mora vratiti povjerenje svojih građana i osigurati pomoć mladima u razvoju njihovih sposobnosti i zapošljavanju, poboljšati demografsku sliku, spriječiti daljnji odljev mozgova, osigurati uvjete za povrat iseljenih Hrvata, ulagati u obrazovanje, znanost, osigurati ekološku proizvodnju hrane prema najvišim standardima, ulagati u razvoj infrastrukture, poboljšati transparentnost i osigurati digitalizaciju javne uprave, poticati korištenje obnovljivih izvora energije, a penalizirati korištenje fosilnih goriva”, ističu iz Ministarstva.

Ispunjavanjem upitnika građani su kao pet sektora za koje bi trebalo izdvajati više novca izabrali obrazovanje, razvoj gospodarstva i inovacije, zdravstvo, razvoj poljoprivrede i bioekonomije te digitalno društvo. Sukladno dosad pristiglim upitnicima svih pet područja građani smatraju važnim segmentom društvenog života na kojim treba i dalje raditi u cilju povećanja učinkovitosti i daljnjeg rasta i razvoja Hrvatske.

“Hrvatsku za desetak godina vidim kao vrlo uspješnu zemlju zadovoljnih ljudi kojima ne pada na pamet otići, u kojoj svaki građanin s ponosom govori o našoj zemlji. Vidim zemlju koja za sebe i ostale zemlje Europe i svijeta proizvodi najkvalitetniju hranu (biljnu i životinjsku), prema najvišim ekološkim standardima”, piše stanovnik Brodsko-posavske županije. Drugi, iz Osječko-baranjske županije, ističe pak “iskoristivost obnovljivih izvora energije min. 70 %, samoodrživost sela i gradova iz obnovljivih izvora energije, otvaranje radnih mjesta za iste, korištenje rijeka Drave, Save i Dunava u obnovljive izvore i njihove inovacije...”, a treći iz Virovitičko-podravske kaže kako njegova vizija Hrvatske uključuje da se tvrtke otvaraju u jednom danu iz topline vlastitog doma. “Efikasna i smanjena državna uprava, PDV vraćen na 22 %, porez na dobit naplaćuje se samo na isplaćenu dobit (ne i na zadržanu kao danas), jedinstvena stopa poreza na dohodak u visini od 15 do 20 %, ovisno o potrebama, nema više izmišljenih nameta kao što su komunalna naknada, obvezno članstvo u HGK-u, plaćanje Turističkoj zajednici, Hrvatskim šumama i sl., budući da s njima većina poduzetnika nema nikakve veze...”, navodi se između ostaloga.

Prvi nacrt Nacionalne razvojne strategije bit će dovršen u prvom kvartalu 2019., kada dokument treba biti upućen u javnu raspravu. Sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH Vlada će uputiti prijedlog Nacionalne razvojne strategije do 2030. na donošenje Saboru do 1. ožujka 2020. godine.