MLIJEČNI SEKTOR 2017. ZAVRŠAVA S NIKAD NIŽIM BROJKAMA
Nakon cunamija propasti farmi – podižu se nove, a proizvođači mlijeka spas vide u udruživanju
Godina na izmaku za hrvatske mljekare godina je s najnižim brojkama od osamostaljenja RH – mliječni sektor 2017. će zaključiti sa samo 6000 proizvođača i godišnjom proizvodnjom od 470 milijuna litara mlijeka. Nasuprot tome, iz najboljih vremena pamti se brojka od 40.000 proizvođača i najviša godišnja proizvodnja iz 2009. godine - 760 milijuna litara. No godina na izmaku ostat će zapisana i po udruživanju proizvođača i djelovanju 15-ak minimljekara kao novoj zraci u mračnom tunelu u kojem je zapeo ovaj sektor, pa i podizanju novih farmi, što u pravom cunamiju njihova gašenja i propadanja zvuči gotovo nadrealno.
No, istina je, riječ je, uz ostalo, o podizanju novih i dogradnji postojećih farmi te drugih objekata, a s pomoću EU sredstava iz Ruralnog razvoja. Riječ je o mjeri 4.1.1. “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava” i 4.2.1. “Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima” ukupne vrijednosti 89 milijuna kuna. Ugovori, njih 23, u Ministarstvu poljoprivrede potpisani su u studenom, a trinaestorica korisnika su iz Slavonije.
Svaštarenje
Istina, cijena mlijeka ove je godine u nas išla gore 8, a u Europi 37 %, pa je ona trenutno u nas prosječno 33 eurocenta, oko 2,45 kn, čime smo na ljestvici 28 europskih zemalja tek na 24. mjestu.
- Neće kod nas da plate mlijeko, prodaju naše mlijeko u Italiju - kaže predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holsteina (SUHUH) i đakovački farmer s 290 muznih krava Branko Kolak. Cijena njegova mlijeka nešto je veća od prosjeka – oko 2,55 kn, no, dodaje, zna proizvođače s cijenom od samo dvije kune.
– Mislim da me drži što nemam kredit te što nisam isključivo vezan samo uz mlijeko; prešao sam malo na tov, na voće, žitarice… Mlijeko mi (više) nije, da tako kažem, glavni posao. Da sam ostao samo na njemu – ja bih već bio bivši - kaže Kolak o potrebi 'svaštarenja' kako bi se održavalo na površini u ovoj proizvodnji. Dio mljekara potpuno je prešao na tov kao manje rizičan i zahtjevan, dio se nadogradio preradom mlijeka u sirove…, a onaj dio koji više nije vidio izlaza pokleknuo je pod teretom kredita i otkupne cijene mlijeka koja ne može pokriti proizvodnju, prodao krave ili ih dao na prisilno klanje, zatvorio farme ili su one završile na bubnju i u korovu. A jednom propala/zatvorena farma, kaže praksa, teško da će opet oživjeti (tom) proizvodnjom. - U posljednjih 15-ak godina ugašeno je 45.000 otkupnih mjesta. Ostalo ih je neugašenih 6000. Nisu to rekla-kazala brojke, nego podaci koje znamo preko Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima - ilustrira masovnost propadanja farmi šef SUHUH-a Kolak.
Njegove riječi, pozivanje na podatke iz Križevaca, poput svojevrsnog su šlagvorta za podatke iz Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) koja donosi podatke Laboratorija uz praćenje od 2014. do listopada 2017. i gdje je vidljiv stalni pad u isporučenim količinama kravljeg mlijeka. Tako je u listopadu 2014. isporučeno više od 40,4, a u istom mjesecu ove godine 38,5 milijuna litara. Isti je trend i s brojem isporučitelja; u rujnu 2014. bilo ih je gotovo 10.000, a u istom mjesecu 2017. tek nešto više od 6000.
Traže 3 kn/l
Proizvođači ocjenjuju da bi cijena mlijeka trebala biti minimalno 3 kn/l kako bi se pokrila proizvodnja. Smatra to i Zorka Čerba iz Donjeg Miholjca.
– Da bar dobijemo 3 kn/l, mi bismo se našli u tome - kaže Čerba, čije mlijeko zbog visokih parametara dostiže i 2,80 - 2,90 kn.
– No, za tu kvalitetu to je malo. S druge stane, sve je otišlo gore - kaže Čerba na čijem se gospodarstvu odstranjuju starije krave, a stado zanavlja kupnjom novih. Tu je ukupno 55 krava.
– Mi smo ostali samo na mlijeku jer imamo još kredit za otplaćivanje farme i ja moram imati novac da bih ga otplaćivala. Kada nakon pretrpljenih posljedica zbog leukoze nisam stavila ključ u bravu – onda ne znam kad ću… - kaže Čerba.
Kada je riječ o potpisana 23 ugovora iz operacija 4.1.1. i 4.2.1. HBOR provodi Program kreditiranja EU projekata ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice koji se kandidiraju za sufinanciranje sredstvima Zajedničke poljoprivredne i ribarstvene politike, odnosno sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, Europskog garancijskog poljoprivrednog fonda te Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Njime se kreditiraju ulaganja sukladno investiciji koja se prijavljuje na temelju natječaja iz izvora nekog od navedenih EU fondova, a namijenjeni su za financiranje troškova provedbe projekta preko poslovnih banaka ili izravnim kreditiranjem. Najniži iznos kredita je 80.000 kn, s kamatnom stopom od najmanje 1,7 % godišnje i rokom otplate do 15 godina.
U operaciji 4.1.1. priliku je vidio i Mijo Pranjić iz Drenovaca, najbolji OPG-ovac 2017.
– Bio je to logičan slijed želimo li unapređivati proizvodnju i biti konkurentniji - kaže Pranjić na odluku da uđe u ovaj kredit. Njegovo mlijeko dostiže cijenu od 2,60 kn/l i on drži da ona treba biti bar 3 kuna po litri.
– U tom bi se slučaju moglo ulagati. Ovako, sve je tapkanje u mjestu, bez mogućnosti investiranja, dogradnje, širenja - kaže Pranjić.
U Proizvođačkoj organizaciji Simentalac i njezinoj Mljekari BiZ, Buk, Pleternica, drže da je rješenje u udruživanju, da je ono faktor koji nedostaje domaćem mljekarstvu. Direktor BiZ-a Miroslav Kovač kaže kako je polazište udruživanja čovjek, proizvođač. Jedino još naša poljoprivredna politika treba shvatiti da ih je u ovom sektoru sve manje. Sada samo 6000…
Suzana ŽUPAN
Kredit za staju s robot-mužnjom
OPG Mije Pranjića iz Drenovaca prošao je na mjeri 4.1.1. Ima 32 muzne krave i još toliko pomlatka. – Gradnja staje za muzne krave s 50 UG, spremišta poljoprivredne mehanizacije i silosa za smještaj stočne hrane. Iznos odobrene potpore mu je 2.157.950 kn. - Kada sam od roditelja preuzeo gospodarstvo, dograđivao sam, no sadašnje vrijeme traži svoje potrebe i sadržaje bez kojih dugoročno ne mogu raditi. Nešto sam morao napraviti, pa sam se odlučio za ovaj kredit. Prema informacijama koje imam, kredit do 10 godina je uz kamate od 1,7 do 2,2, a preko 10 godina, a mislim da sam tu, od 1,9 do 2,5 %. Bio je to logičan korak ili dići ruke od svega. Jer, dio mlijeka prerađujemo u sir, zbog čega smo napravili minisiranu. Bit će to staja s robot-mužnjom da se što manje vremena provodi u njoj i posveti drugim poslovima – preradi i modernizaciji na svom gospodarstvu. Ja to sve vlastitim sredstvima ne bih mogao, a djeca su zainteresirana nastaviti mojim stopama - kaže Pranjić.
U PO SimentalAc 44 mljekara
O iskustvu udruživanja u mljekarstvu govori direktor Mljekare BiZ Miroslav Kovač. - Ako se proizvođači ne udruže – nemaju količine. Nemaju li njih – nemaju ni kvalitetu. Nemaju li oni – nema ni čitava zajednica. Onda se tu otvara prostor uvozu, lošoj kvaliteti. S udruživanjem se puno lakše izboriti za promjenu porezne politike, puno je lakše komunicirati i staviti na istu stranu i velike i male. Kada se jednom povežete – postajete točka interesa, možete se prijavljivati na neke projekte, ima masa beneficija i prednosti koje udružen čovjek može ostvariti. No, to treba raditi i živjeti, to se ne događa preko noći. Kod nas u PO Simentalac imamo 44 člana s proizvodnjom od 9 milijuna litara mlijeka. U pet županija smo. U posljednje vrijeme dobili smo i dvije-tri velike farme. Trinaest nas stalo je iza naše mljekare, nas trinaestero zadužilo se da bismo spasili mali mljekarski bazen iz kojeg jesmo. Izvrstan je to primjer i za druge. Udruživanje nije došlo odozgo, nego odozdo, gradili smo to 15 godina, obavili tisuću razgovora, tisuću kompromisa. Ja sam iz državne službe s plaćom od 9000 kuna otišao 2008. na livadu, u sustav koji nije nailazio na podršku. Nije bilo lako. Sada nam je plan povećavati preradu i kvalitetu proizvoda. Distribuiramo ih kroz mrežu naših trgovina kojih je sada deset i kroz Spar pa smo u velikom dijelu Hrvatske - kaže Kovač. I Mijo Pranjić kaže da je spas u udruživanju te da je i sam član PO Simentalac. – Spas su minimljekare, samo treba naći prave ljude koji će to ustrojiti i voditi. Prije sto godina u Nizozemskoj su se udružila tri mljekara i sada je to treća tvrtka u toj zemlji - kaže Prnajić.
1000 krava manje
Prema podacima HPA iz Jedinstvenog registra domaćih životinja, ukupan broj krava u domaćem stočarstvu u samo mjesec dana – od 2. listopada do 2. studenog ove godine - smanjen je za gotovo tisuću, sa 164.760, a već 2. studenoga taj je broj bio 163.796 – 964 grla manje. Jedino je porastao broj krava u Osječko-baranjskoj županiji - za 328, i Požeško-slavonskoj – za simboličnih šest grla. Najveći pad broja krava u tih samo 30 dana ima Brodsko-posavska županija – više od 300. Slijedi ju Bjelovarsko-bilogorska županija s padom većim od 150 krava, a kraj je to koji je također dosad slovio kao jak stočarsko-mljekarski bazen.