Objavljeno 7. prosinca, 2017.
Cilj je unaprijediti ocjenjivanje lokalnih jedinica prema stupnju razvoja
Vlada je prošli tjedan sa sjednice u Osijeku u saborsku proceduru uputila i nacrt konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.
Kako je pojašnjeno, predloženim izmjenama namjerava se unaprijediti sadašnji pravni okvir politike regionalnoga razvoja koji se odnosi na postupak ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti te određenje potpomognutih područja. Procjena je Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, na čelu s ministricom Gabrijelom Žalac, da će se na taj način jasnije i pravednije odrediti metodologija izračuna indeksa prema kojima se te jedinice razvrstavaju u skupine razvijenosti. Postojeći model izračuna indeksa razvijenosti bio je predmet kritičkog razmatranja dijela znanstvene i stručne javnosti koji je doveo u pitanje objektivnost njegovih rezultata kao osnove za određivanje potpomognutih područja te ukazao na potrebu njegove dorade.
Veći poticaji
- Riječ je o novoj metodologiji izračuna na temelju kojeg će se izračunati novi indeks, gdje će još više jedinica ostvariti pravo na veće poticaje od strane državne i europske razine - rekao nam je Stjepan Ribić, predsjednik uprave Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje.
Izračuni govore da bi se novim rješenjem mogao povećati broj lokalnih jedinica koje se svrstavaju u potpomognuta područja u odnosu na prethodno razdoblje, i to približno 40 takvih jedinica više, prema podacima za trogodišnje razdoblje, ono od 2013. do 2015. godine.
Spomenutim izmjenama predviđeno je i skraćivanje roka za provedbu ocjenjivanja stupnja razvijenosti s pet na tri godine. Na taj će se način, smatraju u Ministarstvu, unaprijediti dinamika praćenja razvojnih procesa kod nositelja regionalne politike i potaknuti proaktivnost nositelja razvoja u jedinicama lokalne i područne samouprave.
Zakonom se također želi jasnije definirati pravni status i poslove koje obavljaju regionalni koordinatori i razvojne agencije, a u svrhu učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja. Da to bitno utječe na te agencije, koje su u svojstvu regionalnog koordinatora razvoja za područja županija, potvrđuje nam i Ribić, koji je već godinama na čelu agencije sa sjedištem u Osijeku, nerijetko isticane kao jedne od najuspješnijih u Hrvatskoj.
Kad će statističke regije?
- Poveznica s tim je ono što osječko-baranjski župan kaže, da će osnovati novu županijsku razvojnu agenciju kao javnu ustanovu koja će imati javne ovlasti. To, dakle, nije županova izmišljotina, nego se on samo drži slova Zakona o regionalnom razvoju koji to jasno kaže. Naša Regionalna razvojna agencija je d.o.o., što je regionalni koordinator prema starom zakonu mogao biti, ali prema novom prijedlogu to više nije moguće, nego mora biti javna ustanova. Stoga vjerujem da će i Osječko-baranjska županija uskoro na temelju novog zakona, kada on bude usvojen, osnovati novu - Županijsku razvojnu agenciju Osječko-baranjske županije - kaže Ribić.
Aktualne izmjene Zakona nemaju veze s mnogim, u Slavoniji i Baranji spornim, statističkim regijama na temelju kojih se povlače sredstva iz fondova EU-a. Podsjetimo, Slavonija i Baranja svrstane su u istu regiju sa središnjom Hrvatskom koja obuhvaća i područje Zagreba, čime je umjetno stvorena slika o većem stupnju razvijenosti istoka Hrvatske i ograničen pristup EU novcu. Ribić kaže kako i tu očekuju promjene, na temelju obećanja premijera Andreja Plenkovića i ministrice Žalac, ali u novom financijskom razdoblju Europske unije, što znači nakon 2020. godine. “Očekujemo da će tada Slavonija i Baranja biti zasebna NUTS-2 statistička regija, a sam projekt Slavonija, Baranja i Srijem upravo je preteča te nove statističke regije”, zaključuje Ribić.
Igor BOŠNJAK
STARENJE I OBRAZOVANOST ULAZIT ĆE U INDEKS RAZVIJENOSTI
Osnovne značajke novog modela uključuju korištenje jedinstvenog “kompozitnog” indeksa razvijenosti koji se temelji na šest pokazatelja: prosječni dohodak po stanovniku, prosječni izvorni prihodi po stanovniku, prosječna stopa nezaposlenosti, opće kretanje stanovništva, indeks starenja i stupanj obrazovanosti stanovništva. Kroz uvođenje indeksa starenja i stupnja obrazovanosti prema tercijarnom obrazovanju u demografsku komponentu indeksa postignuto je kvalitetnije mjerenje strukturnih i dinamičkih obilježja kretanja stanovništva u lokalnim i županijskim jedinicama. Kod novog modela prosječne vrijednosti pokazatelja izračunavaju se kao prosjek njihovih vrijednosti na razini lokalnih/županijskih jedinica, što je primjereniji pristup za izračun nacionalnog prosjeka s obzirom na postojanje značajnih nejednakosti u broju stanovnika i broju zaposlenih između tih jedinica.
Stjepan Ribić
predsjednik uprave Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje
Riječ je o novoj metodologiji izračuna na temelju koje će se izračunati novi indeks, gdje će još više jedinica ostvariti pravo na veće poticaje od strane državne i europske razine.