Globalni tjedan poduzetništva i ove je godine obilježen na osječkom Ekonomskom fakultetu. Udruga Poduzetnici bez granica iz Osijeka i Katedra za management tu globalnu inicijativu, kojoj je cilj promicanje poduzetništva i poduzetničkog načina razmišljanja u mladih, obilježile su različitim predavanjima, i to jubilarni, deseti put zaredom.

Na Fakultetu je ovoga tjedna održan trodnevni program s nizom predavanja o temi Mediji i poduzetništvo.

Koliko su uopće građani Hrvatske poduzetni, pitali smo u povodu toga Osječanku, prof. dr. sc. Slavicu Singer, professor emeritus. Njezin odgovor mnoge će pesimiste iznenaditi, jer istraživanja pokazuju da nakon samostalnog ulaska u poduzetništvo ne zaostajemo za europskim prosjekom. Naime, prosječno osam posto ljudi u Hrvatskoj pokreće poslovni pothvat, što je i europski prosjek. Međutim, mnogi drugi pokazatelji nisu tako dobri. Logično, jer bi inače Hrvatska imala gospodarstvo koje snažno raste, veći rast BDP-a, imala bi znatno manje nazaposlenih, a vjerojatno i zaposlene s višim plaćama i znatno manje onih koji odlaze u inozemstvo.

- Od 2002. svake godine provodimo istraživanje o poduzetničkom kapacitetu zemlje u okviru svjetskog projekta istraživanja poduzetništva pod nazivom Global Entrepreneurship Monitor (GEM). Prema tom istraživanju, u Hrvatskoj je razina intenzivnosti pokretanja poslovnih pothvata otprilike na razini prosjeka Europske unije. No ono što nas bitno razlikuje od uspješnih europskih zemalja razlozi su zbog kojih se kod nas ljudi odlučuju pokrenuti poslovni pothvat. U tom istraživanju prati se razlika među onima koji pokreću poslovni pothvat zbog uočene poslovne prilike i onih koji to čine zbog nužde. U Hrvatskoj poslovni pothvat zbog poslovne prilike pokreće dvostruko više ljudi od onih koji to čine zbog nužde, a u Švedskoj gotovo 20 puta više. Dakle, tu je velika razlika u motivaciji. Kod nas ljudi ulaze u poslovne aktivnosti zbog toga što ne mogu naći posao u drugim poduzećima ili javnim službama i praktično su prisiljeni pokretati poslovni pothvat - kaže prof. Singer.

Udruga poreznih obveznika Lipa još je početkom prošle godine predstavila inicijativu za pametnu regulativu CROFIT, kojom je ponudila svoju pomoć tadašnjoj vladi, onoj Tihomira Oreškovića, u donošenju odluka, odnosno postupcima koji su trebali dovesti do smanjenja troškova tvrtkama, ali i građanima.

Davor Huić iz udruge Lipa, s kojim smo razgovarali o toj inicijativi, podsjetio je kako je motiv bio upravo da se regulatorni okvir pojednostavi i pojeftini. CROFIT je obuhvaćao pregled i mjerenje troška svih važećih propisa i njihovo zadržavanje, pojednostavljenje ili ukidanje te procjenu učinaka novih propisa, kao i njihovu integraciju u postojeće e-sustave. Program je predviđao osnivanje ureda za pametnu regulativu pri Uredu predsjednika Vlade kako bi se osigurao kvalitetan nadzor nad reformama te uključenost i predanost javne uprave.

Lipa je predviđala da se sustavnim donošenjem mjera i zakonskih promjena mogu omogućiti uštede građanima, obrtnicima i poduzećima od tri do čak šest milijardi kuna godišnje. Ta znatna sredstva bila bi oslobođena i praktično preusmjerena u stvaranje novih vrijednosti.

- Od tada do danas nije mnogo učinjeno. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić mnogo o tome govori. U njezinu ministarstvu čak postoji i odjel za smanjivanje regulative, koji i predlaže različite mjere. Uglavnom se sve događa vrlo sporo. Mi smo s CROFIT-om imali zamisao da program vodi osobno premijer, odnosno da pri uredu premijera bude ured koji će se baviti time, jer je s velikom većinom propisa koje se želi mijenjati ili ukidati problem to što to mora koordinirano činiti više ministarstava. Primjer je, recimo, ukidanje pečata, pokrenuto u mandatu Oreškovićeve vlade. I osobno sam bio uključen u to kao savjetnik tadašnjeg premijera. Da bismo ukinuli pečat, treba promijeniti na desetke zakona. Takva je koordinacija djelotvornija uz premijerov autoritet - kaže Huić.

On ističe kako se ne može osporiti želja i namjera, posebice ministrice Dalić, da se regulatornim okvirom rastereti gospodarstvo, međutim, napominje Huić, mnogo toga ove godine usporio je, pa i zaustavio, Agrokor, koji je zaokupirao većinu kapaciteta ove vlade.