Iako trenutačno više problema sa silaznim trendom svog rejtinga imaju vladajući, glavna oporbena stranka, SDP još uvijek HDZ-u nije niti blizu.

Kako novih izbora (osim onih za mjesne odbore), još nema na vidiku, očito se ni jedni ni drugi zbog toga zasad previše ne uzbuđuju. No, da se o tim sljedećim izborima, a prvi su na redu izbori za Europski parlament u proljeće 2019. godine, ipak razmišlja osvjedočili smo se kada je IDS-ov europarlamentarac Ivan Jakovčić pozvao na ponovno okupljanje oporbe, na tragu bivše Porečke skupine ili Kukuriku koalicije kojima su politički lijevi centar i dio centra dva puta uspješno na izborima “rušili” HDZ. Ovaj put to ne mogu u istom sastavu prije svega zato jer je HNS promijenio stranu i stao uz HDZ. Ako to ovaj put ne bude moguće, mogućnost je okupljanje dijela oporbe, bez SDP-a i HSS-a, na liniji navodne inicijative GLAS-a, proisteklog iz raskola u HNS-u, koji bi na suradnju pozvao IDS, Pametno, manje regionalne stranke i nezavisne gradonačelnike.

O tome što bi oporba na čelu sa SDP-om trebala učiniti kako bi ojačala svoje pozicije, gdje zasad nema načina za rušenje relativno tanke vladajuće većine, pitali smo i političkog analitičara Davora Gjenera.

On smatra da kada se izbori provode razmjernim sustavom, predizborne koalicije nisu legitimne, da one u takvim uvjetima zamućuju situaciju, dovode do fragmentacije političke arene i do nesigurnosti.

- Vidjeli ste kod ovoga glasovanja, koliko god da je procedura za opozivom Vlade bila pogrešno postavljena, jedno zamućenje koje je nastalo. Nekoliko dana prije glasovanja o interpelaciji najutjecajniji čovjek SDP-a trenutačno, župan Zlatko Komadina, rekao je kako SDP treba izići samostalno na izbore. Posljedica je da ni Hrvatska stranka umirovljenika, koja je formalno koalicijski partner, ni HSS, nisu glasovali za to. Pri čemu je HSS nastupio naročito “kokošarski”, jer je u raspravi fingirao opozicijsku poziciju, a za samo su glasovanje nestali. I to zato što im je jasno da bi, ako dođe do izglasavanja nepovjerenja Vladi i raspuštanja Sabora, došlo i do novih izbora, a u tom slučaju oni ne mogu proći 5-postotni izborni prag - smatra Gjenero, dodajući da je SDP tako ostao samo na 31 zastupniku, zbog toga što su u ime koalicije podijelili mandate mlađim partnerima. Smatra da za to nema nikakvog rezona i da to samo šteti stabilnosti političkog života u Hrvatskoj.

Član Predsjedništva SDP-a Peđa Grbin podsjeća pak da su oba puta u zadnjih 25 godina, kada su pobjeđivali na izborima, činili to u koaliciji. Stoga to smatra vrlo jasnim odgovorom svim kritičarima.

- Parlamentarni izbori u Hrvatskoj, pogotovo kada je SDP u pitanju, nisu stvar dokazivanja ili pokazivanja snage, nego nasušne potrebe da se stvori front koji će Hrvatsku treći put izvlačiti iz ralja korumpirane i katastrofalne HDZ-ove vlade. Ako je za to potrebno žrtvovati pokoji saborski mandat kako bi se osiguralo da Hrvatska raste, razvija se i napreduje, onda je to za mene cijena koju smo dužni platiti - ističe Grbin.

Na pitanje kako komentira spomenuti postupak HSS-a kod glasanja o Vladi, kaže kako je imao prilike vidjeti njihovog predsjednika Krešu Beljaka i čuti njegove izjave, te misli kako je Beljak svjestan da je HSS napravio veliku pogrešku, a i uvjeren je da će iz toga svi izvući pouku. “Glasovanje o povjerenju Vladi nije forma nego ima izuzetno veliku sadržajnu i simboličku vrijednost. S obzirom na izjave kolega iz HSS-a spreman sam prihvatiti njihovo opravdanje da se radi o grješki i, što se mene tiče, ta je priča zatvorena”, rekao nam je Grbin.

Sam Beljak smatra da taj čin nije pokvario odnose između dviju stranaka. “Apsolutno ne”, odgovara na to pitanje.

- Povijest nas uči da današnja opozicija jedino ujedinjena može dobiti izbore. Mi smo i dalje na tom stajalištu, a zahvaljujući izbornom zakonu kakav imamo isplati se ići u koaliciju. Siguran sam da i ostale opozicijske stranke imaju sličan stav i da znaju da je to jedini način. Nije na nama da tu koaliciju okupljamo, to je prije svega na najvećoj opozicijskoj stranci, a mislim da će sve u tom smjeru i ići. Na tome se razgovara i radi - kaže Beljak. Na priču o potencijalnom okupljanju manjih stranaka, podsjeća da su svojevremeno HSLS i DC, tada respektabilne stranke, išle u svoju koaliciju i zajedno dobile tek jedan mandat u Saboru. “To je sudbina takvih, ali neću ja nikoga učiti politici”, kaže Beljak, dodajući kako HSS nastavlja suradnju sa SDP-om, kao i s ostalim oporbenim strankama.

Prema njegovim riječima, raspoloženje birača je takvo da je velika većina njih protiv HDZ-a, iako je HDZ pojedinačno najjača stranka. “No, taj postotak je nešto veći od 30 posto, tako da matematika govori da je 70 posto ljudi nezadovoljno HDZ-om i njihovom vladom. Na oporbi je da to prepozna, vodeći se i matematikom i logikom, ne samo srcem”, kaže Beljak.