Agrokor je primjer ortačkog ili crony kapitalizma pa njegov kolaps može voditi suzbijanju te vrste kapitalizma, ali se to vjerojatno neće dogoditi jer postoji širok interes da se taj model u Hrvatskoj nastavi, rečeno je u ponedjeljak na okruglom stolu “(Cro)ny kapitalizam ili ortački kapitalizam - analiza slučaja Agrokor” u Novinarskom domu u Zagrebu.

Ekonomski analitičar Željko Ivanković istaknuo je kako su glavne karakteristike ortačkog kapitalizma osobne veze politike i biznisa te kreiranje pravne neizvjesnosti u kojoj te veze više dolaze do izražaja, što je plodno tlo za razvoj korupcije i sukobe interesa, jer se ljudi iz politike zapošljavaju u biznisu i obratno. To je u slučaju Agrokora bilo potpuno jasno, još otkad je kći prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, Nevenka Tuđman, Agrokoru isporučivala kornete za Ledo sladolede.

“Teško se u svijetu može naći primjer da je u jednoj kompaniji bio zaposlen guverner HNB-a, ministar financija, ministar javne uprave, šef policije, zamjenik ministra financija, zamjenica ministra gospodarstva, šef jednog od sindikata, direktor javne televizije, suprug šefice Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, supruga potpredsjednika vlade itd. Tako zvučnih imena nema ni u Azerbajdžanu”, rekao je Ivanković.

Podsjetio je da se, prema tezi uglednog ekonomista Ive Bićanića, pravna neizvjesnost razvija u bivšoj Jugoslaviji još 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća i samo se još snažnije razvila u sadašnjoj Hrvatskoj. Ivanković ističe da ortački kapitalizam s jedne strane traži autoritarnu vlast, a s druge što veći biznis. Vrijeme vladavine premijera Ive Sanadera ocijenio je zrelom fazom ortačkog kapitalizma u Hrvatskoj, podsjetivši kako je Sanader na istražnom povjerenstvu za Inu rekao da je 2010. odgodio dvije milijarde kuna poreza Ini, što se dogodilo bez Vladine odluke.

“Kolaps Agrokora može voditi suzbijanju karakteristika crony (ortačkog) kapitalizma, ali, po onome što sada vidimo, vjerojatno neće, jer se problemu i dalje pristupa na isti način”, ocijenio je Ivanković.

Bivša premijerka i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor napomenula je kako je kao premijerka naplatila te dvije milijarde kuna poreza od Ine, ustvrdivši da su njezini kontakti s vlasnikom Agrokora Ivicom Todorićem bili jako rijetki i uglavnom na njezino traženje. Na tim sastancima Todorić od Vlade nije ništa tražio, niti da Kosor bilo koga od njegovih ljudi zaposli u Vladi. Smatra kako bi bilo dobro da bivši premijeri i ministri dođu pred saborsko Istražno povjerenstvo o Agrokoru i iznesu što znaju, ali, drži, to se neće dogoditi.

Predsjednik saborskog Istražnog povjerenstva za Agrokor Orsat Miljenić (SDP) smatra kako bi bilo dobro da to povjerenstvo bude prilika za sve političke stranke koje su sudjelovale u vlasti ili žele u njoj sudjelovati da pred javnošću na neki način “operu prljavo rublje”, ako ga je bilo. “Vidim to kao priliku da stranke progovore o tome što do sada nije bilo dobro i da se kroz to povuče crta ili podigne ljestvica kako se to više ne bi moglo događati”, rekao je. No smatra kako dosadašnji rad Povjerenstva upućuje na to da se to neće dogoditi jer vladajuća većina izborom svjedoka upravlja njegovim radom tako da ne žele ništa otkriti, nego se sve pretvorilo u bitku o tome tko je manje ili više kriv.

Napomenuvši kako nas prava kriza oko Agrokora tek očekuje, saborski zastupnik Mosta Tomislav Panenić zauzeo se za nastavak rada Povjerenstva kako bi se model takvog političkog djelovanja moglo spriječiti u budućnosti. Neprihvatljivim smatra da se spas traži u strvinarskom fondu Knighthead. H