Objavljeno 10. studenog, 2017.
Rast hrvatskog gospodarstva, koje bi ove godine trebalo rasti po stopi od 3,2 posto, počiva na puno zdravijim temeljima nego što je to bio slučaju u pretkriznom razdoblju, a ako se uspješno provede uredno restukturiranje Agrokora, negativni učinak krize u tom najvećem hrvatskom privatnom poduzeću bit će puno manji nego u slučaju da je odmah po eskalaciji krize završilo u stečaju, ocjenjuju ekonomski stručnjaci Europske komisije.
Europska komisija povećala je u četvrtak procjenu rasta hrvatskog BDP-a s 2,9 na 3,2 posto u ovoj godini. U jesenskim ekonomskim prognozama Komisija procjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo 2018. porasti za 2,8 posto, a 2019. za 2,7 posto. U proljetnim ekonomskim prognozama Komisija je predviđala rast od 2,9 posto u 2017., a u idućoj godini od 2,6 posto. Komisija je prognoze za Hrvatsku objavila pod naslovom “Rast se pokazuje otpornim, ali rizici i dalje ostaju”.
Brže od EU
“Rast bi trebao ostati snažan i široko utemeljen u 2017. Međutim, očekuje se da se ritam ekonomskih aktivnosti ponešto uspori u iduće dvije godine, a BDP bi se trebao vratiti na pretkriznu razinu tek 2019. godine”, ističe Komisija. Dodaje da rastu gospodarstva i dalje prijeti potencijalno negativan učinak restrukturiranja Agrokora. S obzirom na procjene u cijeloj EU, hrvatsko gospodarstvo raste brže od prosjeka. Na razini EU ove bi godine rast BDP-a mogao biti 2,3, iduće 2,1, a u 2019. godine 1,9 posto. Najveći rast ove godine imat će Rumunjska (5,7 posto). Najmanji rast će, prema prognozama, imati Italija i Velika Britanija, 1,5 posto, a nakon njih Francuska i Grčka, 1,6 posto.
Komisija procjenjuje da će proračunski manjak u Hrvatskoj ove i sljedeće godine biti 0,9 posto BDP-a, a 2019. oko 0,7 posto BDP-a. Ciklički prilagođeni proračunski manjak, prema Komisiji, ove bi godine trebao biti 1,1 posto, sljedeće 1,9 posto, a 2019. oko 2 posto.
Komisija očekuje i nastavak smanjenja javnog duga, koji bi ove godine trebao pasti na 80,3 posto BDP-a, s 82,9 posto na kraju prošle godine, iduće bi godine mogao skliznuti na 77,4 posto, a 2019. na 74,5 posto. Hrvatska Vlada za ovu godinu očekuje isti rast BDP-a kao i Komisija, 3,2 posto, za sljedeću godinu nešto veći od procjene Komisije - 2,9 posto, a 2019. godine 2,6 posto. Vlada također očekuje nešto brže smanjenje javnog duga od Komisije. Prema riječima ministra financija Zdravka Marića, javni dug bi sljedeće godine mogao pasti na 76,6 posto BDP-a, u 2019. na 73,4, a u 2020. na 69,5 posto BDP-a.
Komisija navodi da je rast u prvoj polovini ove godine ostao “iznenađujuće otporan” i da je restrukturiranje najvećeg privatnog poslodavca u zemlji, Agrokora, imalo manji utjecaj nego što se očekivalo. U prvom tromjesečju ove godine BDP je porastao za 2,5 posto na godišnjoj razini, a u drugom za 2,8 posto. Tijekom ljetnih mjeseci industrijska proizvodnja i maloprodaja snažno su porasle, a turizam eksplodirao s povećanjem dolazaka i noćenja po dvoznamenkastim stopama. Komisija dodaje kako očekuje blago usporavanje gospodarstva u idućim godinama, ali i da glavni pokretač rasta i dalje ostaje domaća potražnja.
Snažna potrošnja
“Dok učinci nedavnih poreznih reformi kopne, očekuje se da će potrošnja kućanstava ostati snažna zahvaljujući rastu zaposlenosti, povećanju plaća i povoljnim kreditnim uvjetima. Investicije će ostati najdinamičnija domaća komponenta s javnim investicijama koje su poduprte povlačenjem europskih strukturnih fondova”, navodi Komisija.
Premijer Andrej Plenković ocijenio je da najnovije prognoze Europske komisije predstavljaju dobre procjene trendova te da Vlada nastavlja s aktivnostima u reformskom procesu.
Ministar financija Zdravko Marić izjavio je tim povodom da je EK objavila zadnje projekcije gospodarskog rasta u decimalu identičnim hrvatskim projekcijama.
- Nema nerealnih projekcija u Hrvatskoj, nema napuhivanja brojki koji poslije samo stvaraju problem, rekao je Marić. D.Pav./H
PROCJENE KOMISIJE OPTIMISTIČNIJE
I većina domaćih i stranih analitičara očekuje u ovoj godini rast gospodarstva od oko 3 posto. Prema anketi provedenoj prije tri mjeseca, sedam domaćih makroekonomista prosječno procjenjuje da bi rast BDP-a u 2017. mogao iznositi 2,9 posto. Hrvatska narodna banka nedavno je, pak, povećala procjenu rasta s 3 na 3,3 posto. I Međunarodni monetarni fond povećao je nedavno procjenu rasta, s 2,9 na 3,1 posto, a Svjetska banka zadržala je procjenu od 2,9 posto. Ekonomski institut Zagreb očekuje, pak, rast od 3,1 posto, a Vlada je proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto.
RASHODI POD PRITISKOM ZBOG POVEĆANJA TROŠKOVA ZA VETERANE
Sljedeće godine rast prihoda trebao bi biti podržan snažnijim osobnim i korporacijskim poreznim prihodima unatoč negativnom učinku krize u Agrokoru, a rashodi bi se mogli naći pod pritiskom zbog ispregovaranog povećanja plaća i troškova za ratne veterane. Rizici za prihodnu stranu povezani su s očekivanim pojačanim učinkom krize u Agrokoru na porezne prihode od toga koncerna, a na rashodnoj strani rizici dolaze od većeg povećanja plaća i socijalnih troškova, posebice na ratne veterane, navodi Komisija.