Strah od najavljene provjere znanja za koju se nisu pripremili, nezainteresiranost za nastavu i kašnjenje u školu zato što žele duže spavati, ili otići s prijateljima na kavu, već dugo su glavni razlozi neopravdanih izostanaka učenika iz škole.

Oni opravdani, kojih je znatno više od neopravdanih, najčešće su vezani uz bolest ili važnije osobne ili obiteljske objektivne razloge.

Prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja iz e-Matice o izostancima učenika u posljednje četiri godine, prošle školske godine 480.455 učenika osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj izostalo je vrtoglavih 32.089.497 sati s nastave! "Zaradili" su 1.035.607 neopravdanih sati. Iako su brojke zabrinjavajuće, ipak pokazuju da u odnosu na prijašnje godine učenici smanjuju broj opravdanih i neopravdanih sati. Ministarstvo je posebno napomenulo kako podatci vezani uz izostanke učenika sve do kraja 2012./2013. školske godine nisu potpuni i ne prikazuju stvarnu sliku o prijašnjim izostancima, s obzirom na to da su se oni za učenike osnovnih i srednjih škola Grada Zagreba vodile u zasebnoj bazi podataka. Činjenica jest da su učenici s tog područja najmnogobrojniji. “Tek od školske godine 2013./2014. može se govoriti o podacima relevantnim uz izostanke”, napominju iz Ministarstva.

Naime, lani je 158.926 srednjoškolaca izostalo 16.533.996 sati s nastave. Od tog broja 15.744.036 su opravdani izostanci, dok ih je 789.960 neopravdano ili 4.97 neopravdanih sati po učeniku, 321.529 osnovaca izostalo je 15.555.501 sat, od kojih je 245.647 neopravdano, odnosno manje od jednog neopravdanog sata po učeniku. Iako je broj osnovaca dvostruko veći, jasno je da srednjoškolci više izostaju, posebice neopravdano, stoga ćemo se u analizi fokusirati upravo na tu skupinu školaraca.

Višemilijunski broj jest prevelik, no, usporedimo li te brojke sa školskom godinom 2015./2016., vidljivo je smanjenje i u ukupnom broju izostanaka srednjoškolaca (- 17.004.780), i u broju neopravdanih izostanaka te godine (- 926.371). U usporedbi pak s ukupnim brojem izostanaka školske godine 2014./2015. (- 19.572.774), u odnosu na prošlu godinu učenici u srednjim školama izostali su 3.038.778 sati manje s nastave.

Kada je riječ o neopravdanim izostancima, posljednje četiri godine taj broj se konstantno smanjuje. Tako su srednjoškolci u 2013./2014. napravili 1.489.186 neopravdanih izostanaka, dok je taj broj ove godine gotovo upola smanjen.

- Uspoređujući izostanke u školskim godinama 2014./2015. i 2015./2016., vidljivo je da se u osnovnim školama broj opravdanih izostanaka smanjio za 17,6 posto, a broj neopravdanih za 36,4 posto. U srednjim školama broj opravdanih izostanaka smanjio se za 13,7 posto, a neopravdanih za čak 38,7 posto – tumače iz Ministarstva. U čemu je kvaka? Dio odgovora krije se, naravno u smanjenju broja učenika, koji se samo u te četiri godine smanjio za 19.346 srednjoškolaca, a osnovaca za 9018 manje, ali postoji i drugi razlog.

- Razvidno je da se broj izostanaka (opravdanih i neopravdanih) smanjio nakon što je donesen Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koji je stupio na snagu u školskoj godini 2015./2016. - poručili su iz Ministarstva. Naime, na temelju tog pravilnika, ako neopravdano izostane više od dva posto od ukupnog broja nastavnih sati u koje je trebao biti uključen tijekom nastavne godine, učenika čeka isključenje iz srednje škole.

- Ako promatramo broj izostanaka po učeniku za školske godine 2015./2016. i 2016./2017., vidljivo je neznatno povećanje, u osnovnim školama jedan posto, a u srednjim školama dva posto, koje može biti posljedica Pravilnika o izmjeni pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koji je stupio na snagu u drugom polugodištu školske godine 2016./2017. - kažu iz Ministarstva. Podsjetimo, u Pravilnik je dodan članak prema kojemu roditelj više puta godišnje može opravdati izostanak svog djeteta s nastave zbog bolesti, i to u maksimalnom trajanju tri dana uzastopce, koji su, čini se, roditelji i djeca iskoristili.