Sve fleksiblnije i sve zahtjevnije tržište rada brojne nezaposlene, ali i zaposlene u potrazi za (boljim) poslom nagnalo je na prekvalifikacije. U njihovu izboru (većinom) se ne vode svojim afinitetima i željom za cjeloživotnim učenjem jer ono još nije kod nas zaživjelo kao u razvijenijim zemljama, nego se vode potrebama tržišta, što ono traži, koja su deficitarna, lakozapošljiva zanimanja...

U izboru prekvalifikacije polaznici ne prate samo potrebe našeg, nego i inozemnih tržišta rada jer nakon prekvalifikacije novostečeno znanje žele pretočiti u rad u Njemačkoj i drugdje pa se intenzivno uče i strani jezici.

Čitava je lepeza zanimanja koja nude programi prekvalifikacija, na njih se odlučuju i žene i muškarci, i mlađi i stariji, pa ima slučajeva, doznajemo u privatnim učilištima, da nezaposlene osobe s fakultetskom diplomom odabiru prekvalifikacije za niži obrazovni stupanj, ali za lakše zapošljiva zanimanja od onog za koje su studirale.

Dok se u privatnim učilištima prekvalifikacije i drugi programi obrazovanja plaćaju, oni su pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje besplatni. Ipak, oni koji se odluče za privatne ustanove kažu da je to dugoročno ulaganje u sebe, u budućnost. Đakovčanka Slavica V. (46), nezaposlena ekonomska tehničarka koja je bez posla 10 godina, kaže kako bi se na izdvajanje većeg iznosa za prekvalifikacije odlučila tek kada bi ju čekao siguran posao.

- Što ću ako to platim više tisuća kuna, a posao ne mogu naći? - pita se praktična Slavica. Njezina prijateljica i kolegica po struci, Ivana Z. (40), nezaposlena četiri godine, na birou se prijavila za prekvalifikaciju za knjigovođu, no još, dodaje, nije ušla u program.

HZZ provodi mjeru obrazovanje nezaposlenih što uključuje programe osposobljavanja, usavršavanja i prekvalifikacije za zanimanja i pomoćna zanimanja koja su utvrđena kao deficitarna na lokalnim tržištima rada te u njih uključuje nezaposlene iz evidencije.

– U 2017. obrazovanje nezaposlenih provodi se, tj. provodit će se za programe obrazovanja u djelatnosti graditeljstva, mlinsko-pekarskoj industriji, turizmu i ugostiteljstvu, prometu, području informatike i dr. Interes nezaposlenih razlikuje se ovisno o zanimanjima, kao i osobnim te socijalnim karakteristikama pa se ne može generalizirati. No, načelno se može reći da je najveći interes za stjecanje digitalnih kompetencija - kažu u HZZ-u i ocjenjuju kako ova mjera predstavlja nezaposlenima dobru priliku za stjecanje kompetencija potrebnih za osiguranje bržeg zapošljavanja. Zavod ju provodi za zanimanja koja nedostaju na tržištu rada. No, od ove godine provest će se i obrazovanje za stjecanje digitalnih kompetencija te će se financirati učenje stranih jezika koji su posebno važni osobama koje se zapošljavaju u turističkom sektoru, ističu u Zavodu.

Zanimljiva, 13-godišnja iskustva u programu prekvalifikacija ima učilište Mentor iz Đakova, djelujujući i u Osijeku, Puli te Splitu, a tri ustanove iz njegova portfelja još su u Zagrebu, Rijeci i Našicama, što govori koliko ono ima posla u programima obrazovanja. U toj branši u samom je vrhu ponude za srednjoškolska obrazovanja. U početku, a osnovan je 2004., nudio je tek nekoliko programa, no njihov je broj s potrebama tržišta stalno rastao. Stručna voditeljica obrazovanja u Mentoru Marija Vlajčić kaže kako ona podrazumijevaju stjecanje srednje sručne spreme, prekvalifikaciju i doškolavanje.

– Imamo 50 odobrenih programa. Na prekvalifikaciju se većinom odlučuju osobe sa SSS-om, no bilo ih je nekoliko i s fakultetskom diplomom, poput dipl. pravnika, s kojom nisu mogli pronaći posao, pa se žele prekvalificirati i prilagoditi onome što tržište rada traži. Uz farmaceutske tehničare, značajan interes kod prekvalifikacija u ovoj i prošloj godini vezuje se i za sektor poljoprivrede – poljoprivreda, prehrana i veterina. To su polaznici koji se već manje-više bave poljoprivredom, imajući OPG-ove, obrte i slično. Većinom su to mladi poljoprivrednici koji se pronalaze u Programu ruralnog razvoja, u njegovim mjerama i natječajima za mlade poljoprivrednike, pa ih žele dočekati spremni, a to im je i put do više bodova za nadmetanja za EU sredstva - dodaje Vlajčić.

Iz Mentora je izašlo i dosta specijalista zaštite na radu, a među ženama velik je interes za njegovateljice u čemu učilište, ističe Vlajčić, ima dobru suradnju s domom za starije gdje polaznice odrađuju praksu.

Iako su na HZZ-ovoj listi 10 najtraženijih zanimanja konobari i kuhari u vrhu, za ovu prekvalifikaciju interesa dosad pretjerano nije bilo, kao ni za voćar-vinogradar-vinar. Izostaje i za zvanja ekonomist, poslovni tajnik, komercijalist, prodavač jer zainteresirani za ovu prekvalifikaciju smatraju da je tržište rada zasićeno njima.

Cijene u privatnim učilištima su različite te ovise i o trajanju i zahtjevnosti, opremi, potrošnji materijala i drugom. Tako u jednom zagrebačkom učilištu ona za kuhare iznosi 3900, a najskuplja PKFC je za fizioterapeutskog tehničara - 21.000 kuna, jer je to zanimanje tu najtraženije. Drugo učilište u Zagrebu navodi na svom webu da ima cijene od 3400 pa sve do 36.000 kuna što je osnovna cijena programa obrazovanja odraslih za stjecanje SSS i prekvalifikacije za zanimanje dentalnog asistenta, no da je plativo u 18 obroka. U đakovačkom Mentoru cijena prekvalifikacije okvirno je od 7000 do 12.000 kuna jer su trajanja po zanimanjima različita. Primjerice, ono za farmaceutskog tehničara traje 15 mjeseci. Ohrabruje podatak, kažu u tom učilištu, da 30-40 posto ovih polaznika nađe posao nakon prekvalifikacije, koristeći pritom i mjeru SOR. To je privatni sektor u toj branši, a što je s prekvalifikacijama na račun države? HZZ, osim što financira troškove programa, svakom polazniku za vrijeme trajanja obrazovanja osigurava i, navode u Zavodu, pravo na novčanu pomoć te refundaciju putnih troškova.