Državna željeznička poduzeća neuspješno su restrukturirana i to je uz svjetsku financijsku krizu glavni razlog njihove složene financijske situacije, pri čemu njihove dugove podmiruje država, a individualne odgovornosti za poslovanje gotovo i nema, tvrde stručnjaci Instituta za javne financije (IJF) Anto Bajo i Marko Primorac u publikaciji “Restrukturiranje željezničkih poduzeća u vlasništvu RH”.

Upozoravajući da željeznička poduzeća posljednjih deset godina uglavnom završavaju s gubitkom, nekad i većim od milijarde kuna, autorski IJF-ov dvojac navodi da se restrukturiranje trebalo temeljiti na realnom planu, s konkretnim i ostvarivim ciljevima zasnovanim na boljem predviđanju promjena.

Umjesto toga, stječe se dojam da je od 2006. godine, kad je restrukturiranje počelo unutar pristupnih pregovora s EU-om, veći naglasak na formalno-pravnim promjenama zbog usklađivanja s EU-om nego na stvarnoj potrebi restrukturiranja, kaže se u studiji.

Zaključuje se da ciljevi restrukturiranja od 2012. do 2016. godine nisu ostvareni, a likvidnost poduzeća slabija je nego prije početka restrukturiranja.

Na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka i bilanci od 2011. do 2015. godine, Bajo i Primorac iznose kako je gubitak grupe HŽ-ovih poduzeća u 2012. i 2013. godini veći od milijardu kuna, ali da su gubitci od 2014. znatno smanjeni. Ukupni prihodi i rashodi smanjeni su za oko 1,3 milijarde kuna, a najveći pad rashoda ostvario je HŽ Cargo. Od 2011. do 2015. ukupni prihodi pali su s 5,1 na 4,3 milijarde kuna na razini grupe, uglavnom zbog smanjenja transfera iz državnog proračuna i prihoda od prodaje, a prihodi iz državnog proračuna oko pola milijarde kuna godišnje.

Ukupne obveze željezničkih poduzeća u 2015. iznose šest milijardi kuna, od čega je trećina kratkoročnih obveza.

Kaže se i da su željeznička poduzeća u vlasništvu države zabilježila znatan pad prometa prevezenih putnika i robe te su željeznice sve manje važne zbog veće atraktivnosti cestovnog prometa, slabog stanja infrastrukture, niske razine investicija, teškoća u prometu zbog remonta pruga te spore i neadekvatne organizacijske transformacije javnih željezničkih društava.

Unatoč činjenici da HŽ drži gotovo 99 posto tržišta, u posljednjih deset godina prijevoz robe smanjen je za 39 posto, navodi se, a u putničkom prometu u razdoblju od 2010. do 2012. bilježi se gotovo 40 posto manje putnika, kada se iz obračuna isključe subvencionirane karte (besplatne karte učenicima, studentima i drugim socijalno ugroženim skupinama). To se odražava i na njihovo slabo financijsko poslovanje, konstatira se u analizi.

Željeznice su uz brodogradilišta i ceste treći najveći korisnik državnih potpora, jamstava i subvencija.H