Objavljeno 14. rujna, 2017.
Praksa plaćanja u Europi trenutačno je na razini od 78 % računa plaćenih na vrijeme. Nakon pozitivnih kretanja proteklih deset godina vidljivo je stagniranje pozitivne prakse plaćanja. Postotak kasnih plaćanja (19 %) i nenaplaćenih računa (3 %) nije se poboljšavao, ili se tek neznatno poboljšavao, u posljednje tri godine. Rezultat je to ankete European Payment Practices 2017, koju je proveo nezavisni institut za istraživanje tržišta Kantar TNS u ime EOS Grupe.
Podaci su prikupljeni od 3200 tvrtki u 16 zemalja tijekom istraživanja koje se proljetos provelo deseti put zaredom. Diljem Europe postotak pravovremenih plaćanja samo je neznatno porastao, za jedan postotni bod, sa 77 % na 78 %. U zapadnoj Europi svaki peti račun, a u istočnoj Europi svaki četvrti račun ne plaća se u odobrenom roku. Udio nenaplaćenih potraživanja od 3 % u zapadnoj Europi i 4 % u istočnoj Europi ostao je na razini iz prethodne godine. Hrvatska se s lanjske vodeće pozicije od 78 % računa plaćenih na vrijeme ove godine blago spustila na istočnoeuropski prosjek od 76 %. Jedina istočnoeuropska zemlja koja postiže stopu pouzdanosti plaćanja od 80 % je Poljska, u kojoj posebno privatni potrošači plaćaju na vrijeme. Najlošije prakse plaćanja vidljive su u Grčkoj, Rusiji, Rumunjskoj, Bugarskoj i Slovačkoj (74 % pravovremenih plaćanja). Rokovi plaćanja prosječno su skraćeni za jedan dan u većini europskih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, s 36 na 35 dana. Ta 24 sata blago su pozitivno utjecala na disciplinu plaćanja u većini zemalja. “Tvrtke su oprezne i provode vrlo umjereno skraćivanje rokova iz godine u godinu”, kaže Barbara Cerinski, direktorica tvrtke EOS Matrix. “Do sada se pokazalo da dugi odobreni rokovi plaćanja utječu negativno na disciplinu plaćanja, a ako se rokovi pak previše skrate, to bi moglo udaljiti korisnike. Tanka je granica između zadržavanja kupaca i postizanja dobre prakse plaćanja.“ Na plaćanje kupaca koji kasne s plaćanjem hrvatske tvrtke moraju čekati dodatnih 20 dana nakon isteka roka plaćanja (2016.: 22 dana;). Dva dana prije plaćaju i privatni i poslovni kupci, iako je i ove godine vidljivo urednije plaćanje kod privatnih kupaca. Kao rezultat kašnjenja u plaćanju otprilike svaka četvrta tvrtka u istočnoj Europi reagira smanjenjem ulaganja i podizanjem cijena. Podizanje cijena najčešće je u Mađarskoj (32 %), a slijedi Hrvatska (30 %). U zapadnoj Europi britanske tvrtke najvjerojatnije će povisiti svoje cijene (26 %), čijoj se odluci približila samo Švicarska (24 %). U Njemačkoj, s druge strane, tek četiri posto tvrtki reagira na kašnjenja i neplaćanja podizanjem cijena. U vezi sa zamrzavanjem zapošljavanja ili ukidanjem radnih mjesta, Grčka pokazuje najsnažnije reakcije u Europi na kašnjenja plaćanja: u 31 % tvrtki anketiranih u Grčkoj neplaćanja su utjecala na politiku zapošljavanja.Z.Rupčić
Svaka treća tvrtka smatra da je kašnjenje plaćanja namjerno
U Hrvatskoj su insolventnost i nepodmirivanje plaćanja od vlastitih kupaca navedeni kao glavni razlozi slabog plaćanja poslovnih kupaca. No svaka treća tvrtka također pretpostavlja da je kašnjenje plaćanja namjerno te da pogreške u obradi faktura također nisu zanemarivi uzroci neplaćanja. Privatni kupci kasne s plaćanjem zbog osobne prezaduženosti, trenutačne nelikvidnosti, ali i zbog zaboravnosti i namjernog neplaćanja.