Slučaj franak u Hrvatskoj pomalo je zaboravljen. U javnosti se priča o konverziji kredita u švicarskim francima s vremena na vrijeme spominje u kontekstu tužbe koju su UniCredit Austria i Zagrebačka banka pokrenuli protiv Hrvatske na arbitražnom sudu u Washingtonu.

Udruga Franak, međutim, na konverziju kredita podsjetila je svojim priopćenjem u kojemu navodi kako se na temelju podataka objavljenih u posljednjem Biltenu o bankama HNB-a može zaključiti da su se učinci provedene konverzije kredita u švicarskim francima pokazali izuzetno dobrima, što je suprotno svim bankarskim predviđanjima. “Čak su i dodatno ojačali hrvatski bankarski sustav”, navode iz Udruge Franak.

Ističu kako je, prema pokazateljima poslovanja kreditnih institucija, provođenje konverzije kredita s valutnom klauzulom švicarski franak u euro, koje je započelo krajem 2015. i nastavilo se najvećim dijelom tijekom 2016., utjecalo na poboljšanje kvalitete stambenih kredita stanovništvu. Iz Franka napominju kako su na teret otprije formiranih rezervacija učinjeni djelomični otpisi glavnica kredita u iznosu od šest milijardi kuna. Navode dalje podatke iz HNB-ova Biltena u kojemu stoji kako je djelomični otpis glavnice utjecao na poboljšanje kreditne sposobnosti klijenata, na prijevremene otplate kredita i refinanciranje kredita. “Ostvareno je poboljšanje kvalitete stambenih kredita građanima, pa su evidentirani i prihodi od ukinutih troškova te je smanjen udio tzv. loših kredita. Velik broj konvertiranih kredita refinanciran je kunskima, a ukupan broj stambenih kredita smanjen je za 2,2 posto. Stopa ukupnog kapitala banaka u godinu dana porasla je za dva posto, a rastom kapitala smanjila se izloženost kreditnom i valutnom riziku”, navode iz Franka podsjećajući javnost kako je udruga u svojim projekcijama učinaka konverzije sve to predviđala.

Udruga je pri tome pohvalila bivšeg ministra financija Borisa Lalovca, “u vrijeme čijeg mandata su doneseni tzv. zakoni o konverziji i koji je pokazao svijest o teškom položaju dužnika u CHF kreditima te volju i htijenje da se slučaj franak riješi”. Iz Franka podsjećaju kako je Lalovac u rujnu 2015., prije samoga stupanja na snagu zakona o konverziji, “oštro reagirao na izvještaj HNB-a kojim se mogući trošak konverzije prenapuhao na osam milijardi kuna.” “Izuzetno nas vesele podatci koji su izneseni u spomenutom Biltenu objavljenom 23. kolovoza na službenim stranicama HNB-a i koji dokazuju da je konverzija bila ispravna i opravdana”, zaključuju u Udruzi Franak.

Pozitivna kretanja kod banaka pokazuje i tromjesečna analiza trendova u hrvatskom bankarstvu Hrvatske udruge banaka (HUB) u najnovijem HUB Pregledu, gdje se navodi kako se prema podatcima do kraja srpnja ove godine nastavlja oporavak kredita. “Transakcijski podatci ukazuju na stabilan rast kredita stanovništvu, a podatci o novoodobrenim kreditima ukazuju na stabilan rast kredita poduzećima. Prema usporedivim podatcima ECB-a, Hrvatska se prema oba kreditna portfelja više ne nalazi među zemljama koje bilježe značajan pad. Banke imaju dovoljan kapital za podršku nastavku i ubrzanju procesa kreditiranja. Stopa adekvatnosti kapitala dosegnula je povijesni maksimum od 23,2 posto. Hrvatski bankovni sustav nalazi se među najstabilnijima u svijetu prema tom kriteriju”, navodi se u rujanskom HUB Pregledu.

Također se ističe kako se računovodstveni omjer kapitala i aktive, koji znatno prelazi 14 posto, također nalazi na povijesnom maksimumu. “Ovo su važni podatci u svjetlu krize u Agrokoru i neočekivane potrebe za dodatnim rezerviranjima loših plasmana”, zaključje se u HUB Pregledu.

Ističe se također kako je znatno povećanje troškova rezerviranja u drugom tromjesečju ove u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine dovelo do pada kvartalne brutodobiti sustava za oko 60 posto, ali da je unatoč tome dobit i dalje pozitivna. Dvanaestomjesečni pomični prosjek stope povrata na kapital iznosi i dalje solidnih 5,5 posto, dok se kamatna marža i dalje blago povećava i sada dostiže 2,83 posto zbog nastavka trenda pada pasivnih kamatnih stopa, što je preneseno i na nastavak pada nacionalne referentne stope (NRS). Premija rizika države je tijekom ove godine znatno smanjena. Iako je još uvijek nešto veća nego u usporedivim zemljama srednje Europe, u 2016. godini Hrvatska je zabilježila najveće smanjenje, za više od jednog postotnog boda.