Krajem lipnja ove godine Ministarstvo zdravstva krenulo je s uvođenjem tzv. prioritetnih lista čekanja, uz obvezu obiteljskog liječnika da pacijente naruči na pregled ako sumnja da se radi o bolesti ili stanju koji ne mogu čekati uobičajene termine u bolnici.

- Nažalost, obiteljski liječnici su o tome upoznati preko medija bez ikakvih prethodnih konzultacija i savjetovanja te im je opcija “prioritetno“ odmah implementirana u programe. KoHOM i HUBOL ne podržavaju donesene okvirne smjernice jer nisu jasne, medicinski utemeljene, niti ciljane. Njihova primjena u svakodnevnoj praksi neće biti moguća jer će stvoriti niz nejasnoća i dvojbi za liječnika u PZZ-u te će posljedično opteretiti bolničke specijaliste uz stvaranje nepotrebnog dodatnog kaosa. Prema predloženim smjernicama, gotovo svaki pacijent može postati prioritetan jer smjernice nalažu kako većina općih simptoma iz svih medicinskih specijalnosti može pacijenta svrstati u kategoriju prioritetnog pacijenta. Na primjer, prema smjernicama pacijenta s “novonastalom aritmijskom tegobom“, posebice ako je povezana s “mračenjem pred očima, nestabilnošću pri stajanju ili hodu, nedostatkom zraka“ treba uputiti na prioritetni specijalistički pregled. Pri tome nije precizirano koji poremećaj srčanog ritma predstavlja aritmijsku tegobu. Slične su nejasnoće i s pacijentima koji boluju od arterijske hipertenzije “koja se ne može regulirati primjerenom primjenom lijekova u okviru kompetencija liječnika obiteljske medicine, posebice ako postoje još i simptomi kao primjerice okcipitalne glavobolje, nevoljkost, brzo lupanje srca.“ Nejasno je odnosi li se “nevoljkost“ na uzimanje propisane antihipertenzivne terapije od liječnika iz PZZ-a ili na svojstvo pacijenta koji je na nešto drugo nevoljan, upozoravaju liječnici KoHOM-a i HUBOL-a.

Niz je i drugih, sličnih nejasnoća, nelogičnosti, ali i opasnih savjeta liječnicima u PZZ-u u predloženim Smjernicama. Osobito zabrinjava savjet kako je pacijentima sa znakovima vitalne ugroze (angioedem, stridor, piskanje u plućima ili druga vrsta respiratornog distresa) potrebna prioritetna obrada. Svakom liječniku jasno je da je takvom pacijentu potrebna hitna, životno spašavajuća terapija, a ne obrada. Obrada se može učiniti naknadno te nikako nije prioritetna.

- Smjernice će donijeti dodatne nevolje liječnicma iz PZZ-a budući da bi, postupajući po njima, morali procijeniti koji kardiolog je “mjerodavan“ za njihova pacijenta, a koji nije budući da bi, prema Smjernicama, “svi složeni kardiološki bolesnici s otprije poznatom dijagnozom i pogoršanjem trebali biti u mogućnosti u kratkom roku doći do mjerodavnog kardiologa“, kažu liječnici. E.Soudil