S više od trideset vinarija, tri vinske ceste Požeško-slavonske županije povezane su programom županijske turističke zajednice Slavonski puti u jedinstven turistički doživljaj.

S 800 hektara pod vinovom lozom, Kutjevo je najveće vinogorje Požeško-slavonske županije, a obuhvaća mjesta Čaglin, Kutjevo, Kaptol i Veliku. Jedno od najkvalitetnijih i najpoznatijih hrvatskih vinogorja, s najboljim položajima na Vinkomiru, Hrnjevcu i Vetovu, daje vina vrhunske kvalitete, a uz njega se veže i jedna zanimljivost. Paralela 45,3 koja prolazi Kutjevačkim vinogorjem proteže se značajnim svjetskim vinorodnim područjima - Istrom, Piemontom, Val du Rhoneom, Boredeauxom i Oregonom.

Na ukupno 390 hektara prostire se Vinogorje Požega - Pleternica, a najveći broj vinograda nalazi se na obroncima Požeške gore. Brda Klikun i Starac iznad Pleternice, najbolji su kontinentalni položaji za sadnju vinove loze u Hrvatskoj. Iako je s 20 hektara najmanje u županiji, Vinogorje Pakrac – koje obuhvaća pakračko i lipičko područje, poznato je po ekološkim vinima. Plodna slavonska ravnica oduvijek je hranila stanovnike Požeško-slavonske županije, pa su je još stari Rimljani zvali Vallis Aurea, ili Zlatna dolina. Tu je graševina dala svoj maksimum i proslavila Lijepu Našu. Iako je u svijetu smatraju sortom srednje Europe, brojni svjetski vinski stručnjaci, među kojima su i vinski kritičari Jancis Robinson i Steven Spurrier, tvrde da je zavičaj graševine upravo na području kontinentalne Hrvatske.

A da je ovo i u prošlosti bio iznimno bogat vinorodan kraj, potvrđuju i brojne legende. Jedna od njih kaže da je udovica Clicquot, ista ona dama koja je u 19. stoljeću pokorila svijet svojim šampanjcima, na putu u Petrograd posjetila Pleternicu i toliko se oduševila tamošnjim brežuljcima da je po povratku u Champagneu Pleterničanima poslala lozne cijepove. U njezinu čast, jedan od brežuljaka, a kasnije kupaža graševine, rajnskog rizlinga, bijelog pinota i domaće ranine, dobili su ime Klikun, po načinu na koji su mještani izgovarali prezime Clicquot.

U Kutjevu ćete čuti priču o strastvenoj vezi carice Marije Terezije i baruna Franje Trenka, koji su 1741. punih sedam dana proveli u kutjevačkom podrumu uživajući u ljubavnoj moći njegovih vina. O tome svjedoči udubljenje u središtu kamenog stola koji i danas krasi ovaj najstariji podrum u Hrvatskoj podignut 1232. godine.

U Pakracu pak doznat ćete da se tradicija njegovanja vinove loze prvi put spominje u putopisu Pillera i Mitterpachera “Putovanje po Slavoniji 1782. godine”. Opisuju se velike žitnice i vinski Spahijski podrum, obronci prekriveni trsovima koje je uzgajalo stanovništvo za potrebe vlastelinstva grofova Janković. Vrhunski vinski doživljaj prati i odlična gastronomija, pa iz ovog dijela Hrvatske jednostavno ne možete otići gladni. Zavest će vas mirisi i okusi domaćeg kruha iz krušne peći, čvaraka, sušene slanine, šunke, kulena, kulenove seke, švargli, fiš-paprikaša, čobanaca, pakračke konjske salame i vrhunskih poslastica poput salenjaka, makovnjače, orahnjače i brojnih drugih slatkih i slanih delicija. V.Latinović