Objavljeno 10. kolovoza, 2017.
Vezani članci
PREDSJEDNIK HPK MATIJA BRLOŠIĆ:
U Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore ističu da situacija koju su prouzročile odredbe novog Pravilnika o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima i poskupljenje naknada za provedbu nadzora nije jednostavna.
Kažu, iako je pravilnik donesen radi osiguranja većeg obujma kontrole voća i povrća i u konačnici zaštite potrošača, da bi efekt koji je izazvao mogao imati negativne učinke za naše gospodarstvo.
“Nadamo se da do ozbiljnijih posljedica za naš izvoz neće doći. Zemlje regije najavljuju - i već djelomično provode, pojačan veterinarski i fitosanitarni nadzor za robu životinjskog i neživotinjskog podrijetla iz RH, što znači takvo postupanje i za primarne poljoprivredne proizvode i za prerađevine. Očekujemo žurno donošenje odgovarajućeg rješenja kako bi se nastavila uobičajena dinamika trgovanja. Premda se značenje izvoznog tržišta CEFTA-e smanjilo od ulaska RH u EU, zemlje regije i dalje su naša vrlo značajna izvozna tržišta. Na to tržište izvozimo roba u vrijednosti 0,5 mlrd. eura. Treće, peto, osmo i deveto mjesto na ljestvici naših izvoznih tržišta zauzimaju BiH, Srbija, Crna Gora i Makedonija u 2016.” ističu u HGK-u.
Njihovi podatci iz 2016. kažu pak da je voća i povrća uvezeno u vrijednosti 288 milijuna eura, što je 11 % ukupnog uvoza. Oko 12 % uvezenog povrća i oko 5 % uvezenog voća dolazi iz zemalja regije. Ostatak, uz iznimku tropskog voća, dolazi mahom iz EU-a. “Najnoviji podatci o vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za prva četiri mjeseca 2017. pokazuju rast ukupnog uvoza od 7 % i rast izvoza od 9 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Uvoz povrća i voća ostao je na istoj razini – 46 i 54 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom kod voća i povrća tek nam je na razini 20 %, što govori o maloj samodostatnosti, odnosno nedovoljnoj domaćoj proizvodnji”, ističu u HGK-u.
Na žalost, upravo taj nerazmjer u kojemu uvozimo pet puta više voća i povrća nego što ga izvozimo, iako smo i poljoprivredna zemlja, svjedoči o lošem položaju domaćih proizvođača kojima se njihov posao sve manje isplati. Plus toga, struktura robe koju ukupno izvozimo tek je jednim dijelom posljedica domaće proizvodnje, dok je drugim, nemalim dijelom zapravo proizvod prerađivačke industrije od sirovina koje smo prethodno uvezli. I to je ono što je u konačnici poražavajuće.S.Župan/I.B.
Bago: Bitna je trgovinska razmjena, ali i zaštita potrošača
I predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago ističe da RH više kupuje nego što izvozi. Bitni su, kaže, dobri odnosi u trgovinskoj razmjeni, no važna je i zaštita potrošača. “I ovu Vladinu mjeru gledamo kao onu čiji je cilj zaštita potrošača. Na razini jednog šlepera robe poljoprivrednih proizvoda troškovi kontrole su zanemarivi, no ako to promatrate na nivou robe koja se dovozi kombijima, to je već značajno. No, tu je drugo pitanje – kvaliteta proizvoda koji se dovoze u tim kombijima. Dakle, mora postojati mjera koja znači i kontrolu, ali to je trebalo malo više iskomunicirati i dogovoriti se, mjere moraju biti recipročne”, kaže Bago. Očekuje da će Vlada u 7 do 10 dana sa susjednim zemljama naći rješenje na korist svih. “Žao nam je zbog ove apsurdne situacije, naši izvoznici će u bližem vremenu pretrpjeti određene štete. Dobri odnosi sa susjedima su važni jer to ruši sve barijere. Stoga je bitno da je naše rješenje prihvatljivo za sve, a da naši potrošači zbog toga ne trpe u kvaliteti, cijeni i, dakako, opskrbi”, kaže Bago.